Profesor i ekspert po pitanju finansija Sanjin Halilbegović kaže kako vladajući one koji donose odluke u BiH “nije briga” za građane i njihove osnovne potrebe u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji kada cijene divljaju, a plaće radnicima ostaju identične onima od prije nekoliko godina. Istakao je za Forbes BiH da niti jedna navodna mjera koju su nadležni donosili kako bi riješili neki od postojećih problema – bilo to inflacija, cijene namirnica – da su bile uzaludne, jer se sve radilo ad hoc.
“Mi smo u tržišnoj ekonomiji, a to Vlada na shvata jer ih jednostavno nije briga. Svaku mjeru, moram biti negativan, svaku mjeru, od subvencija za kupovinu stana, pa u vrijeme Covida, sve je rađeno ad hoc. Žašto se niko ne zapita, da to nešto što oni donose, zašto se to zove mjera. Pa valjda se zbog toga što je mjerljiva. Njen rezultat je jasan pokazatalj, odnosno broj koji kaže da li je ova mjera bila dobra, ili nije i tu je kraj priče. Naravno, toga kod nas nema. Mjere se donose što se kolokvijalno kaže ofrlje, i donose se u akturlnom trenutku. Kada je neko donio neke mjere i mi to uradimo”, kaže Halilbegović.
Entiteske vlade su se hvalile kako zu zaključale cijene nekih proizvoda i na taj način građanima olakšali život. Halilbegović kaže kako to nema nikakvog smisla.
“Zaključavanje cijena nema nikakvog smisla u tržišnoj ekonomiji u kojoj mi živimo. Navešću bizarnu činjenicu da u istom TV programu govore o mjerama o zaključavanju cijena na neke životne namirnice, čini mi se njih četrdesetak, i onda u istom tom programu ide emisija o zdravoj ishrani i važnosti zdrave ishrane. Kad vi pogledate šta su oni zaključali i šta je to što ljudima treba da se prehranjuju, posebno u zimskom vremenu zbog jačanja imuniteta, vidite da to nema nikakvog smisla. Da li oni žele da pokažu poruku trujte se i krepajte”.
Kaže da je istina da je inflacija kojem je pogođenja i BiH nešto stabilnija, barem statistički.
“Infalcija je nešto stabilnija. Jeste statistički. Statistički i faktički ne mora i često ne bude isto. To bilo ko, ko zna bar osnove statističke analize može da shvati. Potrošačka korpa je malo isfrizirana i imaju određeni sindiklani razlozi zbog čega se to radi. Statistaka je podložna manipuliranju. Možete određene metodologije, u sklopu tog okvira, upotrijebiti da prikažu drugačiji rezultat. Mi nažalost nemamo nikakvu stvarnu sliku. Građani koji ne poznaju matematiku, ni ekonomiju, ni finansije, shvataju da brojevi koji nam se plasiraju i računi koje plaćamo na kasama nisu u istom univerzumu. Cijene osnovnih životnih namirnica nam dolaze na naplatu zbog onoga što se godinama radilo na dobrobit šačice ljudi koja je dozvoljavala određene uvoze i zanemarivala podršku domaćim poljoprivrednicima i stičarima. E, rezultat je da u ovakvim kriznim godinama, umjesto da kod nas raste sektor poljoprivrede, on kod nas opada.”
Dodaje kao je BiH trebala kao mala ekonomija da bolje i brže reaguje jer se sve svelo na analize i čekanja.
“Mi kao mala ekonomija smo morali bolje da reagujemo, a nismo reagovali nikako jer je sve bilo na čekanju i u nekim analizama. Mi moramo da reagujemo brzo kao mali sistem. Određene mjere da bi bile mjere i da bi bile mjerljive, postoji nešto što se zove “prozor prilike” kada se one mogu donijeti. Mimo tog prozora, nema nikakvog efekta. Nisu nam mjere kako treba i nisu dostatne i nisu na vrijeme. Tronožac pakleni je doveo do ove situacije i plus na to sve sveopšti nemar vladajućih. Ja ih sa jednog bolesnog nivoa gledanja, razumijem. Zžato bi donosili neke mjere jer nemaju impulsa od raje i zažto bi to radili. Ako i ima neke reakcije, ona brzo prođe”.
Kaže da BiH nema jedan od glavnih alta, a to znači da nema monetarnu politiku.
“To ne znači da se ništa ne može uraditi. Nama ljudi godinama iz svjetske banke kažu smanjite državni aparat i eto para. I onda taj novac usmjeriti ka određenim subvencijama. Nemojte vi nama davati pomoći jednokrate, dajite sebi plate jednokratno.”
Da bi se inflacija prevazišla i plate radnika bile veće treba rješiti pakleni tronožac, bar kada je riječ i povećanju minimalne plate u FBiH na 1.000 KM.
“Ovaj tronožac zakona za povećanje minimalne palte u FBiH, ukoliko jedan od tih zakone ne bude kako treba, to komplet pada. Bukvalno bi moglo određenjim poreznim politikama da se ublaže efekti inflacije što niko ili vrlo kilavo radi, jer im to nije prioritet. Prioritet je reizbor tranke, izborni zakon, izbori i taj začarani krug vodi ka ničemu.”