Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nisu prihvatili hitnu proceduru izmjena i dopuna Izbornog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a koji je predložila SDA.
Protiv hitne procedure, bili su delegati SNSD-a i HDZ-a, HDZ-a1990 ističući da su izmjene suviše krupne da bi se o njima raspravljalo po hitnom postupku te da je pitanje. Takođe, Dom naroda nije podržao ni skraćeni postupak ovog zakona.
Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da izmjene Izbornog zakona treba da uđu u redovnu proceduru jer su “nezamislive” dok je Sredoje Nović, delegat SNSD-a u Domu naroda upitao je kakva je to hitnost usvojiti zakon u kojem piše da će se primjenjivati 2026. godine.
“Ako je ovo što je predloženo jednostavan zakon ne znam šta se čekalo deset godina. Ovo je zakon koji se sastoji od 150 članova i oni koji misle da su izmjene tehničke prirode grdno se varaju i zamajavaju građane ove zemlje. Ovo je jedan od najkrupnijih zakona ove zemlje”, rekao je Nović.
I Ilija Cvitanović, delegat HDZ 1990 rekao je predložene izmjene nisu samo tehničke te da ne može podržati hitnu proceduru zakona koji je polovičan.
“Zakonom se predviđa da Središnje izborno povjerenstvo bira predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora. MI imamo oko 6.000 biračkih odbora i čemu tolika centralizacija. Siguran sam da ne bi izabrali 70 posto članova”, rekao je Cvitanović.
S drugte strane Šefik Džaferović, delegat SDA u Domu naroda zalagao se za hitnu proceduru ističući da je to potrebno jer ne bi niko trebao da ima ništa protiv jačanja integriteta izbornog procesa i osiguravanja fer i poštenih izbora.
“SDA je predložila ovaj zakon u Predstavničkom domu nakon što je visoki predstavnik održao pres konferenciju i pozvao političke subjekte u BiH da riješe pitanje integriteta izbornog procesa. SDA je jedini politički subjekt koji je reagirao na to i u parlametnarnu proceduru je uputila prijedlog zakona”, rekao je Džaferović.
Izmjene Izbornog zakona koje je predložila SDA ranije su usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ali bez poslanika SNSD-a i HDZ-a. Tim izmjenama predviđeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces, ali tek od 2026. godine ali i drugačiji način izbora predsjednika opštinskih i gradskih izbornih komisija. Te komisije, prema izmjenama Izbornog zakona koje je predložila SDA, birala bi Centralna izborna komisija BiH