Autor teksta u Frankfurter Algemajne cajtungu (FAZ) u uvodu svog članka podsjeća da nijedan evropski političar ne održava tako demonstrativnu bliskost sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kao Milorad Dodik. Dodaje se da je Zapad još više zabrinut zbog njegovih stalnih prijetnji otcjepljenjem Republike Srpske. „Krajem oktobra rekao je da Srbi moraju da iskoriste novi svjetski poredak (tj. slabost Zapada) da stvore Veliku Srbiju koju će činiti Srbija, Kosovo, Crna Gora i Republika bosanskih Srba. Dodik kontinuirano podržava takvu retoriku opipljivim potezima za slabljenje bosanske države i podrivanje njenih institucija”, piše Mihael Martens novinar FAZ-a.
U tekstu se ističe da su zbog toga SAD i Velika Britanija već uvele sankcije Dodiku i nekim njegovim saputnicima. Dodaje se kako Republika Srpska „ide pravo ka državnom bankrotu”.- Citira se i opozicioni političar Nebojša Vukalović koji je u maju rekao: „Mjehur će uskoro da pukne i mogao bi da eksplodira ovog ljeta ili jeseni”. Zaključuje: Onda bi to bio Dodikov politički kraj.
U tekstu se citira i američki stručnjak za Balkan Daniel Server, koji se pita: “Da li je dobra ideja dovesti Republiku Srpsku do bankrota?” Dodik traži pristup bh. državnoj imovini kako bi dobio sigurnost za nove kredite, rekao je Server. „Ne bi li stoga bilo preporučljivo odbiti pregovore o ovoj imovini i pustiti RS da bankrotira?”, upitao se politikolog.
Server primjećuje da Rusija i Kina politički podržavaju Dodika, ali je malo vjerovatno da su spremni platiti račun za njegovu nesolventnost. Server je zato savjetovao: “Pa zašto ne pustiti RS da bankrotira i onda krenuti u pregovore?” „Ali takvi scenariji su puste želje. Finansije Republike Srpske nikada nisu bile u tako lošem stanju, kako su Dodikovi protivnici htjeli da to predstave. Insolventnost RS, za koju se u nekoliko navrata tvrdilo da neizbježno prijeti, nikada se nije dogodila i ne očekuje se u dogledno vrijeme, piše Michael Martens u frankfurtskom dnevniku i pojašnjava: “Deficit u RS je prošle godine iznosio 1,5 posto a ukupno zaduženje 40 posto od ukupno ekonomskog učinka (BDP-a). Poređenja radi: zaduženja članica EU su u prosjeku duplo veća”.
Martens navodi da, iako ovakva poređenja važe samo uslovno, jer je “rejting ovog dijela balkanske državice znatno manji nego rejting članica EU”, u tekstu on citira i jednog predstavnika međunarodne finansijske organizacije odgovorne za Bosnu i Hercegovinu, koji nije želio da bude imenovan i koji također kaže: „Ne očekujemo da će RS u bliskoj budućnosti imati akutne poteškoće sa refinansiranjem“.
Oni u Sarajevu i na Zapadu, koji smatraju da je izostanak finansijske pomoći Republici Srpskoj politički poželjan, takođe potcjenjuju uticaj koji bi to moglo imati na ostatak zemlje. Šta bi finansijski kolaps RS značio za državu u cjelini, s obzirom da BiH ipak ima zajednički ekonomski prostor i valutu.”, pita se Michael Martnes u članku za FAZ.
“Zar ne bi u konačnici drugi entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, u čijih deset kantona vladaju Bošnjaci i Hrvati, morala da odgovara za dugove Republike Srpske? – pita se autor teksta i dodaje: “To bi bio siguran recept za ubrzanje raspada Bosne i Hercegovine, a ne za njegovo sprečavanje.” (…)
Autor potom citira ekonomistu Dženana Kulovića, koji podsjeća da je Republika Srpska uvijek na vrijeme otplaćivala svoje dugove – posljednji put krajem juna, kada su poslije pet godina na naplatu došle obveznice vrijedne 200 miliona evra. Međutim, kako navodi Kulović, “do kraja godine stiže na naplatu još pola milijarde evra i zato je Dodik istinski suočen sa veoma izazovnim zadatkom. Međutim, bh. ekonomista ističe da RS tu može posegnuti i za, kako pokazuju najnoviji podaci, “znatno povećanim poreskim prihodima i da prema tome ne postoji akutni problem likviditeta”.
“Ako bi Republika Srpska postala nelikvidna, šteta se ne bi ograničila samo na ovaj entitet. Država kao cjelina bi tada morala da se bori sa znatno nižim poreskim prihodima. Bosna i Hercegovina naplaćuje PDV od 17 posto, koji prvo primi država kao cjelina prije nego što se raspodijeli između dva entiteta prema zacrtanom ključu – ali tek nakon što njihovi krediti dođu na naplatu od strane međunarodnih finansijskih institucija”, analizira za FAZ Kulović i rezimira: “Ukoliko RS više ne izmiruje svoje obaveze i padne u recesiju, prihodi bi se na nivou cijele države automatski smanjili”.
Ekonomista Kulović upozorava i da bi “nekontrolisano uzimanje kredita moglo značajno ugroziti državu BiH”. “Iako bi Međunarodni monetarni fond bio na raspolaganju u hitnim slučajevima, Dodik po svaku cijenu želi izbjeći saradnju sa MMF-om zbog toga što oni postavljaju političke uslove”, citira Martens Kulovića.
U članku FAZ-a se zatim pojašnjava kako zapadni donatori uslovljavaju pomoć Republici Srpskoj od reformi u pravcu jačanja države BiH u cjelini. To uključuje i stvaranje Centralnog registra bankovnih računa, koji je standard u razvijenim zemljama, ali još ne postoji u BiH – zbog Dodikovog otpora.
“Bilo bi moguće da RS, upućena na finansijsku pomoć, pristane na osnivanje državnog Nacionalnog fonda za finansijsku stabilnost, koji bi priskočio u pomoć bankama, upalim u probleme. Ali takav fond bi zahtijevao prenošenje nadkležnosti sa entiteta na državu a to Dodik želi zbjeći po svaku cijenu. Uz podršku Rusije, Dodik teži sve većem podrivanju države BiH a ne njenom jačanju. A to je još jedan razlog više za Dodika da se ne upusti u zavisnost od finansijskih institucija, kojima dominira Zapad”, zaključuje Michael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Mihael Martens / FAZ