Dok se iščekuje hoće li Izrael započeti kopnenu operaciju na pojas Gaze (pripreme su u tijeku i pitanje je, ne dana, već sata kada bi se to moglo dogoditi), traju diplomatski napori da se to spriječi, ali se i postavlja pitanje kako će se u tom slučaju postaviti Hamasov “stariji brat i uzor”, šiitski pokret Hezbollah, stacionaran u Libanonu, koji je inozemna ispostava iranskog teokratskog režima.
Dakle, glavno je pitanje – može li i hoće li Hezbollah otvoriti “drugi front” u slučaju invazije na Gazu, što bi svakako izazvalo širenje sukoba u “susjedstvu”, a možda i na cijelu ili dobar dio bliskoistočne regije. Američki državni tajnik Antony Blinken nalazi se na turneji na kojoj obilazi sve izraelske susjede i važnije arapske države Bliskog istoka. Naime, neki analitičari smatraju da bi uključenje Hezbollaha, kao čeda iranskog Korpusa straža islamske revolucije, zapravo značilo i izravno uključenje Irana u sukob, a to bi možda dovelo i do mogućih izraelskih napada na iranski teritorij.
Podsjetimo da je Teheran pozdravio Hamasove napade na Izrael, a iranski vjerski vođa Ali Hamnei čak je kazao da “ljubi ruku planerima napada”, zbog čega su mnogi posumnjali da Iran stoji iza tih napada, premda ni Amerikanci ne raspolažu, kako kažu, obavještajnim podacima koji bi to potvrđivali. No, s druge strane, i dio bliskoistočnih analitičara smatra da Hezbollahu (upravo zbog navedenih razloga), a ni Izraelu u ovom trenutku nije u interesu daljnja eskalacija sukoba, bez obzira na povremene i sporadične sukobe na izraelsko-libanonskoj granici.
Podsjetimo da je Hezbollah napao kibuc na Golanskoj visoravni, a Izrael je raketirao pogranično područje na jugu Libanona (u jednom takvom napadu poginuo je novinar Reutersa). Hezbollah, navodi pak Deutsche Welle, “prati razvoj situacije oko Gaze”. Hezbollahu ne odgovara njihovo sudjelovanje u sukobu, ali vjerojatno neće ostaviti Hamas na cjedilu. Stoga svi misle da bi u slučaju izraelske operacije u Gazi moglo doći do promjene njihova stava.
Prisiljeni reagirati
I ruska prorežimska agencija Ria novosti navodi, između ostalog pozivajući se i na američke izvore, da je Hezbollah posrednim putem upozorio Izrael da neće sjediti skrštenih ruku u slučaju napada na pojas Gaze te da će biti “prisiljeni reagirati”. A da se mnogi toga pribojavaju svjedoči i informacija da su već tisuće ljudi s juga Libanona krenule prema Bejrutu i drugim dijelovima zemlje kako bi se sklonili od eventualnog sukoba. Osim toga, u slučaju komplikacije situacije u Libanonu, zbog svojih dugova prema Iranu, Rusiji i Hezbollahu, vjerojatno po strani ne bi ostala ni Sirija, odnosno snage vjerne predsjedniku Bašaru al-Asadu. No, to bi, opet smatraju analitičari, moglo potaknuti i nove sukobe unutar same Sirije.
Ministar vanjskih poslova Libanona Abdallah Buhabib u razgovoru za saudijski dnevni list Šark al Evsat kazao je kako je libanonska vlada “dobila jamstva” od Hezbollaha da će oni djelovati samo u slučaju da Izrael napadne Libanon. Treba reći da Hezbollah ima svoje zastupnike u libanonskom parlamentu. Heiko Wimmen iz tvrtke International Crisis Group za DW kaže kako bi uključenje Hezbollaha moglo Izraelu prouzročiti puno više problema nego što su imali s Hamasom. Naime, ističe Wimmen, “Hamas je napao Izrael s pet tisuća raketa, dok je Hezbollah još prije pet godina raspolagao s više od 150 tisuća raketa”.
Vojni stručnjaci napominju kako Hezbollah ima u svom arsenalu američke balističke rakete kratkog dometa Precision Strike Missile (PrSM), koje imaju mogućnost promjene “trajektorije neposredno prije pogađanja cilja”, stoga je teška meta za protuzračnu i proturaketnu obranu. Zbog te situacije, smatra analitičar sa Sveučilišta George Washington Nathan J. Brown, Izrael neće “prvi napasti Libanon”, ali neće ni “prešutjeti” ako bude napadnut.
Uključenje SAD-a
Problem se pojačava, tumači Brown za DW, ako Izrael bude razmatrao Hamas, Hezbollah i Iran “kao jedinstvenu stratešku opasnost”. No, upravo je zato, misle analitičari Al Jazzere, SAD reagirao slanjem svojih nosača aviona kao podršku Izraelu, ali i upozorenje Iranu, a to znači i Hezbollahu. Zapravo, mnogi se pribojavaju da bi širenje sukoba moglo dovesti i do izravnog američkog uključenja, a Steven Simon, viši istraživački analitičar u Institutu Quincy sa sjedištem u Washingtonu, naglašava kako je Bijela kuća procijenila da je važno poduzeti korak koji bi Hezbollahu i Iranu što jasnije stavio do znanja da postoji opasnost od američke vojne intervencije u ime Izraela.
– Prilično sam siguran da se predsjednik Biden ne želi uključiti u ovaj rat. Ali ponekad morate učiniti takve stvari kako biste ojačali odvraćanje – prenosi Al Jazzera njegove riječi. Isto tako, Paul Salem, predsjednik Bliskoistočnog instituta, kaže da su obim i brutalnost Hamasovih napada omogućili “mnogo jasniji američki odgovor” u podršci Izraelu nego u prethodnim sukobima u Gazi. – Slanje nosača aviona je veliki politički i strateški signal – izjavio je Salem za Al Jazeeru i dodao da definitivno šalju poruku i Hezbollahu i Iranu: – Nemojte se miješati. Ako se umiješate, možda ćete morati imati posla s nama.
Svakako, tu je važna i uloga Rusije, kojoj svaka nestabilnost u svakoj drugoj točki svijeta ide u korist zbog vlastitih problema u ratu protiv Ukrajine. Putin se neočekivano i očito formalno (teško da bi ga itko prihvatio) ponudio kao “posrednik u pregovorima”, a Hamas mu je zahvalio na podršci koju im je Rusija uputila. Istovremeno, najnovija eskalacija u Izraelu doprinijela je “prvom uspjehu” Irana. Naime, Saudijska Arabija odgodila je pregovore o sporazumu o normalizaciji odnosa s Izraelom, objavili su Reuters i Bloomberg pozivajući se na izvore u Rijadu.
Saudijska Arabija je o tome već izvijestila Washington, koji podupire pregovore o normalizaciji odnosa. No, Bloomberg napominje kako je Rijad ovaj korak opisao “kao stanku, a ne kao kraj diplomatskih pregovora”. Iran se jako bojao normalizacije odnosa najjače arapske države s Izraelom, što bi promijenilo cijelu političku konfiguraciju Bliskog istoka jer bi time, smatraju u Tehranu, oni izgubili na važnosti koju sada imaju. Podsjetimo da sve arapske države koje imaju odnose s Izraelom nisu nakon najnovije eskalacije u Gazi dovele te odnose u pitanje, unatoč tome što se u tim zemljama prosvjeduje u znak podrške Hamasu.