Da promet priređivača igara na sreću konstantno buja, pokazuju posljednji podaci Porezne uprave (PU) Federacije BiH.
Prema tim podacima, koji su nam dostavljeni, samo u prvih pola godine priređivači igara na sreću su ostvarili ukupni promet u iznosu od skoro 850 miliona maraka!
Terapijska grupa
Preciznije, riječ je o iznosu od 844.807.925,62 KM, a, kako su nam kazali iz PUFBiH, najveći promet je zabilježen u Tuzlanskom kantonu – 155.848.412,52 KM. Skoro po pravilu, slijedi Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje su građani u kladionicama i sličnim objektima ostavili 153.650.630,29 KM, a potom Kanton Sarajevo, u kojem je taj promet iznosio 134.603.719,15 KM.
Ovi frapantni podaci nisu nikakvo iznenađenje za prof. Marka Romića, specijalistu traumatske psihologije koji već godinama vodi Klub ovisnika liječenih o kocki (KLOK).
Naglašava da je s protokom vremena sve više onih koji se javljaju za liječenje u KLOK. Trenutno je u KLOK-u u Mostaru jedna terapijska grupa od 30 patoloških kockara.
– Međutim, imamo tri online terapijske grupe od 40 ovisnika o kocki, sačinjene od ljudi iz cijele BiH, ali i dijelova regiona. Jednostavno, situacija po pitanju kockanja sve je gora i mislim da još dugo neće doći do promjene stanja nabolje – kaže nam prof. Romić.
Kako naglašava, za to je više razloga, a u osnovi niko se ne trudi da se stanje u vezi s tim poboljša.
– Pogotovo se ne trude naše vlasti. Zapravo, trude se da bude gore na način da do maksimuma kladioničarsko-kockarskim krugovima olakšavaju otvaranje svojih poslovnica, nedonošenjem i neprovođenjem zakonske regulative, ali i olakšavaju im tako što ljudima ne nude da svojim radom zarade plaću od koje bi mogli koliko-toliko normalno živjeti, već ih se gura u ekonomski ponor – objašnjava nam prof. Romić.
Nažalost, dodaje, mnogi u takvoj situaciji lako upadnu u zamku kockanja, uz privid da će možda kockanjem doći do spasa i do poboljšanja svoje ekonomske situacije.
Kockarski lanac
– Kada se sve zbroji, to je katastrofa. Tužno je, zapravo, što naše vlasti licemjerno pokušavaju opravdati takvo stanje. Nedavno sam čuo da je u jednoj našoj općini neki kockarski lanac htio otvoriti kladionicu, a što je izazvalo pobunu građana. Na to se načelnik požalio rekavši da od toga općina dobije godišnje dva miliona KM, a pri tome je zaboravio reći odakle dolazi taj novac. Odnosno, propustio je kazati da ta dva miliona KM ne padaju s neba, već da dolaze iz džepova građana, ionako prezaduženih – ističe prof. Romić.
Prihodi po kantonima
Na četvrtom mjestu po prometu koji su ostvarili priređivači igara na sreću je Srednjobosanski kanton sa 112.753.478,83 KM, slijedi Zeničko-dobojski sa 100.442.249,13 KM, potom Unsko-sanski sa 79.904.276,56 KM. U Zapadnohercegovačkom kantonu ostvaren je promet od 54.144.290,55 KM, u Livanjskom od 31.543.565,45 KM, u Posavskom od 14.116.216,61 KM, a u Bosanskopodrinjskom od 7.801.086,53 KM.
Piše: Meliha Smajkić /Dnevni Avaz