Iako se trenutni saziv Savjeta ministara BiH, zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice, obavezao da će raditi na reformi izbornog zakonodavstva, posebno kad je u pitanju tehničko unapređenje, do raspisivanja narednih lokalnih izbora ostalo je manje od godinu dana, a na tom polju ništa nije urađeno.
Nakon početnog entuzijazma da će se nova garnitura vlasti na svim nivoima posvetiti reformama, nakon što su preuzeli fotelje, sva obećanja da će se raditi na reformama su pala u vodu, i po svemu sudeći, na izbore će se po postojećem zakonu, za koji svi priznaju da je manjkav i da ne omogućuje poštene izbore.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH su nam rekli da sve ostaje kako je bilo i do sada, i da i dalje nema odgovora na dopise koje su slali nadležnim institucijama. CIK je u martu poslao dopis Kolegijumu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u kojem je uputio pitanja da li se postojeći saziv namjerava baviti uvođenjem novih tehnologija, na šta je odgovoreno da za to ne postoji zakonska osnova.
“Smatramo da je od odlučne važnosti jasan odgovor BiH na izazove iz Mišljenja Evropske komisije po zahtjevu BiH za članstvo u EU, kojim je precizirano da je BiH dužna osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OEBS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, te osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka”, naveli su nam iz CIK-a u dopisu koji smo ranije dobili.
Oni tvrde da bi se uvođenjem modernih tehnologija mogla postići značajna unapređenja poput otklanjanja manipulacija sa biračkim spiskovima, a izborni proces bi se učinio efikasnijim.
Istraživanje koje je prošle godine provela Kancelarija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u Sarajevu ukazuje na nizak nivo povjerenja javnosti u integritet i pravičnost izbornih procesa i institucija, kao i na veliki broj glasača koji je direktno iskusio izbornu prevaru.
Prema ovim podacima, više od pola ispitanika izjavilo je da su glasali na većini izbora, dok je svaka četvrta osoba izjavila da glasa “ponekad”. Svakom četvrtom ispitaniku ponuđen je novac da glasa za neku stranku ili kandidata, a više od jedne petine glasača izjavilo je da im je neko kazao na biračkom mjestu za koga da glasaju. Samo 23 odsto ispitanika smatra da se izbori u BiH provode na fer ili uglavnom na fer način.
Esad Bajtal, analitičar iz Sarajeva, kaže da činjenica da se političke elite godinama opiru da se unaprijedi izborni proces daje logičan zaključak da to unapređenje ne bi odgovaralo političkim elitama.
“To potkopava povjerenje građana u legitimitet ne samo izbora, nego i demokratskih procesa i može da rezultira, a bojim se da je to kod nas već akutno, sve nižim procesom izlaznosti, što potkopava ne samo kredibilitet, nego generalno govoreći legitimitet izabranih novih vlasti”, kaže on.
Ističe da niska izlaznost odgovara strankama koje su uvijek u stanju na izbore izvesti svoje glasačko tijelo, ali da utiče na sve veću letargiju i sve manju participaciju građana.
“Kada pogledamo trendove, bojim se da se može očekivati da će aktivna participacija građana u političkim procesima nastaviti slabiti, a to će dovesti do toga da ćemo sve više zavisiti od trenutnih geopolitičkih vjetrova, hoće li međunarodna zajednica nešto uraditi ili neće”, kaže on.
Vehid Šehić iz Koalicije građana “Pod lupom” za “Nezavisne” kaže da je apsolutno neophodno da se na narednim izborima uvedu skeneri i automatsko utvrđivanje rezultata, te ističe da je potrebno da javnost izvrši pritisak na političke predstavnike da se usvoje potrebne izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH.
“Bez ovih izmjena imaćemo istu situaciju i bićemo daleko od slobodnih i poštenih izbora”, rekao je Šehić. Takođe je podsjetio da je reforma izbornog zakonodavstva prvi od 14 ključnih prioriteta EU za BiH.