Neprijatelj “pretvara pogranične okruge u mrtvu zonu”, napisao je na svom kanalu na Telegramu ratni dopisnik koji prati rat Rusije i Ukrajine.
No, penzionirani pukovnik Juri Kotjonok, koji je izvještavao iz gotovo svake ratne zone u bivšem Sovjetskom savezu i čiji Telegram kanal ima 420.000 pretplatnika, nije govorio o Ukrajini.
Okruzi pripadaju zapadnoj ruskoj regiji Belgorod, koja graniči s Ukrajinom.
Posljednjih mjeseci ta regija granatirana je i napadnuta bespilotnim letjelicama stotine puta – samo u maju 130 puta, kažu ruski zvaničnici.
Kao rezultat toga, 32 osobe su poginule, a 157 je ranjeno, rekao je krajem aprila regionalni guverner Vjačeslav Gladkov.
Još sedam osoba je ubijeno od četvrtka, kazao je, nakon što su dvije ukrajinske grupe sastavljene od odbjeglih ruskih nacionalista i bivših ratnih zarobljenika počele najveći oružani upad u zapadnu Rusiju.
Ruski dobrovoljački korpus i Legija slobode Rusije već su prešli granicu u martu i krajem maja, sukobivši se s graničarima i regularnim snagama.
Kijev je uništio monopol Moskve na eskalaciju rata
Ovaj put pokušali su zauzeti Šebekino, grad s oko 40.000 stanovnika.
Grad i gotovo desetak sela i farmi oko njega suočili su se s granatiranjem, nestankom struje, požarima i paničnim bijegom hiljada ljudi dok je guverner pozivao stanovnike da “privremeno odu”.
Kijev nije komentirao njihov upad, no stručnjaci za Al Jazeeru kažu da je to bio hitac upozorenja, najava onoga što tek slijedi.
“Sa političkog gledišta, Kijev je uspio uništiti monopol Moskve na eskalaciju rata i zadržati inicijativu”, rekao je za Al Jazeeru Pavel Lužin, obrambeni analitičar koji je pobjegao iz Rusije zbog pritiska.
“Kremlj razumije samo jezik eskalacije i sve pokušaje pacifikacije vidi kao slabost, ranjivost [koja izaziva] daljnju eskalaciju”, kazao je.
Zauzimanje uporišta na ruskoj teritoriji bilo bi “prirodno” za uspjeh ukrajinske kontraofanzive, rekao je Nikolaj Mitrohin sa njemačkog Univerziteta u Bremenu.
“Iako ukrajinske vlasti i propagandisti to poriču, bit će sretni ako se to iznenada dogodi”, kazao je on za Al Jazeeru.
Bivšem de facto ministru odbrane separatističke regije u ukrajinskom Donbasu invazija na Belgorod izazvala je katastrofu.
“Kremlj ne može učiniti ništa kako bi spriječio transformaciju Belgoroda u stalno bojno polje kao što je Donbas u proteklih devet godina”, napisao je Igor Girkin na Telegramu u nedjelju.
Napad bi mogao otvoriti put ustancima unutar Rusije
“Stanovništvo je u šoku i panici. Osnovne ruske regije se uništavaju, a vladine ovlasti brzo opadaju”, dodao je.
Proukrajinski borci nisu uspjeli zauzeti Šebekino, već su se ukopali u selu Novaja Tavolžanka.
U nedjelju su, putem svog Telegram kanala, “pozvali” belgorodskog guvernera na razgovor o “budućnosti Belgoroda i Rusije u cjelini” i rekli da će mu predati nekoliko ratnih zarobljenika, kao “gest dobre volje”.
Gladkov se nije pojavio.
Glavni ukrajinski vojni analitičar smatra da napad na Belgorod dokazuje uspjeh Kijeva u korištenju taktike “hibridnog ratovanja”, koju je Moskva koristila kada je pripojila Krim i podržala separatiste u Donbasu.
“Ako su mislili da će samo oni prakticirati takve pristupe u drugim zemljama, duboko su se prevarili”, rekao je za Al Jazeeru general Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga.
Moskva neće imati drugog izbora nego ojačati svoje rezerve u Belgorodu i susjednim regijama Kursk i Brjansk – preraspoređivanjem vojnika iz drugih žarišta, kazao je.
A napad bi mogao otvoriti put ustancima unutar Rusije.
Ruski dobrovoljački korpus tvrdi da je njegov krajnji cilj svrgavanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, a Ukrajina je spremna pomoći, rekao je Romanenko.
Ismijavanja o tome ‘zašto sami sebe bombardirate’
“Moramo pomoći ruskim etničkim grupama, uključujući etničke Ruse, da se izbore za nezavisnost od oligarhata, režima Putina i njegovih prijatelja”, kazao je.
Belgorod i ukrajinska istočna regija Harkov su mjesta gdje su se nacije preplitale.
To su regije u kojima se govori ruski jezik, a velika većina njihovih stanovnika ima rodbinu i prijatelje sa druge strane granice, što se dugo smatralo simboličnim.
Poslovne veze bile su bliske i obostrano isplative, a mnogi Rusi u Evropu su letjeli sa aerodroma u Harkovu.
No, rat je to prekinuo.
Mnogi u Belgorodu pozdravili su sukob i spremno prihvatili laž koju propagira Kremlj o Ukrajini koja “bombardira” vlastite gradove, rekao je ukrajinski dužnosnik.
“Bilo je puno ismijavanja o tome ‘zašto sami sebe bombardirate, čak i nakon što su deseci ljudi poginuli. Bilo je puno radosti zbog ispaljivanja projektila prema Harkovu”, napisao je na Facebooku Aleksej Kopitko, savjetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane, rođen u Harkovu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da Putin “konstantno prima izvještaje ” o razvoju događaja u Belgorodu.
Putin nije komentirao situaciju, a ono što je rekao o drugom jednako važnom događaju bilo je lakonski.
Rat je doslovno pokucao na Putinova vrata
Niko nije povrijeđen nakon što je nekoliko samoubilačkih dronova oboreno 30. maja iznad pet sela u moskovskoj regiji, 35 kilometara zapadno od zidina Kremlja.
Neki od dronova nosili su 1,8 kilograma eksploziva iz sovjetske ere koji probija armirani beton i oklop, ali nisu detonirali.
Napad je izgledao kao neuspjeh, ali Putin nije likovao.
Jednostavno je primijetio da je protuzračna odbrana odgovorila “zadovoljavajuće“, ali i da “ima posla“ po tom pitanju.
Jer, rat mu je pokucao na vrata – doslovno.
Jedan od dronova oboren je 4,5 kilometara od Novo-Ogarjove, Putinove omiljene rezidencije.
Palata je okružena manjim dvorcima njegovih najbližih saveznika, ključnih civilnih i vojnih zvaničnika, šefova korporacija pod kontrolom Kremlja i njihovih porodica.
Putin je čak preselio svoje kćerke i bivšu suprugu u područje poznato po šumskom zraku i najvišim cijenama nekretnina u Rusiji, navodi nezavisna publikacija Proekt.
Kijev je odbacio odgovornost za napade bespilotnim letjelicama, ali je televizijska mreža CNN u ponedjeljak izvijestila da je Ukrajina “kultivirala” simpatizere i agente unutar Rusije za organiziranje napada bespilotnim letjelicama i druge sabotaže.
‘Neko će u blizini Putina pronaći tabakeru’
Reformirani ukrajinski vojno-industrijski kompleks, koji je bivšu sovjetsku naciju učinio devetim svjetskim izvoznikom oružja prije otprilike 10 godina, navodno proizvodi najmanje deset vrsta bespilotnih letjelica, koje mogu letjeti stotinama kilometara i gađati mete duboko u Rusiji i anektiranom Krimu.
Čak i ako svi njihovi napadi još nisu hirurški precizni, rojevi bespilotnih letjelica moći će nadjačati ruske sisteme protuzračne odbrane i držati njih i njihovo osoblje podalje od prve linije.
Odbjegli opozicioni aktivist iz Rusije rekao je da je stanovništvo itekako svjesno vojne prijetnje i da se neki nadaju da bi to moglo izazvati puč protiv Putina.
“Postoji razmišljanje da će biti još [napada dronovima] i nada da će neko [oko Putina] pronaći tabakeru”, kazao je Sergej Bizijkin za Al Jazeeru, govoreći o oružju kojim je ubijen ruski car Pavel I godine 1801.
Piše: Mansur Mirovalev /AJB