Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poručila je da državna imovina Bosne i Hercegovine pripada državi, nakon što je to pitanje već mjesecima jedan od ključnih izvora nestabilnosti u zemlji.
Dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine imovinu poput šuma i rijeka tretira kao vlasništvo države Bosne i Hercegovine (entiteti Republika Srpska i Federacija BiH mogu koristiti tu imovinu, a ne i upravljati njome), predsjednik RS-a Milorad Dodik ustrajava na tome da se radi o neupitnom vlasništvu entiteta, prijeteći secesijom Republike Srpske ako se ne udovolji njegovim zahtjevima.
Uz Ustavni sud BiH, Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH je 2005. godine donio zabranu raspolaganja državnom imovinom tražeći da na to pitanje konačan odgovor da državni parlament Bosne i Hercegovine, na šta se čeka skoro dvije decenije.
Američka ambasada u BiH također je u ponedjeljak podržala donošenje državnog zakona koji bi regulisao način upravljanja državnom imovinom u Bosni i Hercegovini. “To nije stvar mišljenja; to je ustavna i pravna činjenica”.
Prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, saopćila je Ambasada, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica, a u ovom slučaju, to je država Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina je vlasnik sve imovine
“To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: ‘Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država.’ Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine. Takvo ustavno uređenje prihvatila su oba entiteta prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta podređena je njihovoj obvezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine”. “Ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno su regulisani zakonima Bosne i Hercegovine prema Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH”. Tim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, saopćili su iz ambasade SAD-a, precizirano je da su Bosna i Hercegovina i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti “pokretnu i nepokretnu državnu imovinu” SFRJ.
“To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji”.
Pitanje koje može riješiti samo Parlament BiH
Američka ambasada, međutim, kaže da ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država Bosna i Hercegovina. Od vitalne je važnosti regulisati upravljanje, a u nekim slučajevima, i vlasništvo nad tom imovinom među različitim nivoima vlasti.
Ko može dati odgovor na pitanje kako upravljati državnom imovinom? Ambasada kaže da je Ustavni sud BiH bio jasan u ovom slučaju: “Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to”.
Prema Ambasadi, valjano rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj Bosni i Hercegovini jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o njenoj upotrebi. Istovremeno, nezakoniti prijenos vlasništva nad državnom imovinom od bilo kojeg subjekta izlaže primatelja domaćem i, potencijalno, međunarodnom pravnom riziku.
Lažne pravne tvrdnje vlasti Republike Srpske i odbijanje bh. parlamentaraca iz Republike Srpske da konstruktivno sarađuju sa svojim kolegama na državnom nivou nepotrebno produžuju rješavanje tog pitanja te se onemogućuje puna provedba agende 5+2 koju je definisao OHR, što je preduvjet za zatvaranje OHR, saopćila je Ambasada.