Na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, treće zaredom, pa su u jednom trenutku „zaronile“ na najniže vrijednosti u godinu i po dana, jer su centralne banke dodatno povećale kamate, što će usporiti rast ekonomija i potražnje za „crnim zlatom“.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je 5,3 posto – na 75,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,1 posto – na 71,34 dolara, javlja Hina.
To je već treću sedmicu zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od novembra prošle godine, pri čemu su u jednom trenutku bile na najnižim vrijednostima od kraja 2001. godine.
Posljedica je to zabrinutosti trgovaca u vezi potražnje, s obzirom da su prošle sedmice američka i evropska centralna banka ponovno povećale kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Tim zaoštravanjem monetarne politike, koje traje od početka prošle godine, centralne banke pokušavaju suzbiti inflaciju, što znači usporiti rast potražnje i ekonomije. I sve to donosi i slabljenje potražnje za naftom.
Cijene u značajnom minusu u odnosu na početak godine
Zabrinutosti za potražnju posljedica su, također, krize nekoliko regionalnih američkih banaka, čija bi propast negativno utjecala na najveću svjetsku ekonomiju.
„Umjesto fundamenata, prodajnu pomamu je prošle sedmice pokrenula zabrinutost za potražnju zbog rizika od recesije i napetosti u američkom bankarskom sektoru“, rekao je PVM-ov analitičar tržišta nafte Stephen Brennock.
Trgovci su se nadali da će oporavak kineske ekonomije, nakon ukidanja restriktivnih Covid mjera, podstaknuti potražnju za naftom. No, to se samo djelomično ostvarilo jer oporavak nije tako snažan kao što se očekivalo.
Podršku tržištu pružaju i špekulacije o mogućem daljnjem smanjenju proizvodnje Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica kako bi se uravnotežilo tržište i podržale cijene.
Nakon ovog pada, cijene nafte su u značajnom minusu od početka godine. Na londonskom tržištu cijena barela u odnosu na početak godine pala je gotovo 12, a na američkom oko 11 posto.