Više od milijardu maraka duga Republike Srpske dospijeva na naplatu ove godine. Istovremeno se planiraju i nova zaduženja, direktna i indirektna od skoro dvije milijarde maraka. Sa druge strane, zaduženost Federacije po glavi stanovnika skoro je dvostruko manja u odnosu na zaduženost RS-a. Razlog tome je i visina BDP-a koji je u Federaciji dvostruko veći od onog u drugom entitetu. Zaduženost Federacije po glavi stanovnika iznosi 2.986 KM, a Republike Srpske 5.633 marke.
KREDIT NA KREDIT
Delegacija BiH prije nekoliko dana prisustvovala je Proljetnom zasjedanju MMF-a, gdje su se reaktivirali razgovori o zaključenju novog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. I ovoga puta većina kredita koji eventualno bude dogovoren koristiće se za popunjavanje rupa u budžetima.
”MMF je institucija koja pomaže budžetima da se izbalansiraju. Dakle, ako postoji potreba za dopunom budžeta, oni to urade, ali uvijek postave neki uslov, jer to je ipak kredit. Trenutni pregovori entiteta predstavljaju reaktiviranje prethodnih aranžmana koji su zaustavljeni prije dvije godine, jer Republika Srpska nije htjela da dozvoli da se privatni računi stave u evidenciju Centralne banke BiH. Srpska ima obaveze koje mora izmiriti, one su definisane planom i budžetom, a radi se o 1,1 milijardi KM. MMF svojim savjetima daje instrukcije entitetima šta učiniti kako bi se sredstva mogla vratiti. Ono što zemlje na Balkanu stalno rade je da se zadužuju kako bi vratile stare kredite”, kazao nam je Zoran Pavlović, poslovni savjetnik.
Od presudne je važnosti gdje se taj novac investira, da li ide u projekte koji bi mogli rezultirati ekonomskim rastom ili ide u potrošnju. Vladajuća struktura, nažalost, i ne brine toliko o tome, jer je svjesna da ona, najvjerovatnije, neće biti ta koja će novac vraćati.
“Novca treba i Federaciji i Republici Srpskoj, ne samo da bi sanirale dugove, nego da bi imale i jači investicioni zamah. Kada MMF daje novac, on uvijek uvjetuje nečim što je svjetski i međunarodni kriterij investiranja. Mi bismo trebali uzeti te kredite, ali za produktivne investicije, a ne samo za potrošnju tekućeg karaktera”, rekao je za naš list Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u penziji.
DUPLE RATE
MMF kao institucija, prije odobravanja bilo kakvog kredita, prvo traži osiguravanje načina otplate koji zemlju neće uvesti u socijalne nemire. Tako je, prema riječima našeg sagovornika, najgori scenarij preuzimanje firmi u vlasništvu entiteta, konkretno Republike Srpske koja je u dosta lošijoj poziciji od Federacije.
”Najgori scenarij je preuzimanje firmi u kojima Vlada Republike Srpske ima vlasništvo veće od 51 posto. Međutim, mislim da se to neće desiti, jer smatram da je Ministarstvo finansija dovoljno pripremljeno da se ne desi takvo nešto. Moraće se raditi na rebalansima budžeta i na rezanju troškova kako bi mogli izmirivati obaveze. Također, moraće se tražiti i drugi izvori finansiranja”, ističe Pavlović.
Naša zemlja ima dug i Evropskoj komisiji. Godišnja rata prošle godine je iznosila 27,1 milion KM, a ove gotovo 100 miliona maraka više, odnosno 120,9 miliona KM. Ovogodišnja rata Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 159,5 miliona KM, a Evropskoj investicionoj banci 136,3 miliona maraka. Za otplatu vanjskog duga Republike Srpske ove godine planirano je skoro 150 miliona maraka više nego lani, kada je za te namjene potrošeno 266,5 miliona, dok će ove godine izdvojiti 409,7 miliona maraka.