Samo u jednoj akciji, SIPA je u devet visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini otkrila 75 sumnjivih studentskih dosjea i uhapsila 11 osoba.
Privatne visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini našle su se u centru skandala, nakon što su sigurnosne agencije krajem februara uhapsile više osoba i pretresle nekoliko privatnih univerziteta širom zemlje, pod sumnjom da su nezakonito izdavali fakultetske diplome.
Državna agencija za istragu i zaštitu (SIPA) je objavila da su tokom pretresa u devet visokoškolskih ustanova i u stambenim objektima devet osoba otkrili 75 sumnjivih studentskih dosjea i pronašli gotovo 82.000 eura. Pretresi su vršeni na području Banje Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Prijedora, Kozarske Dubice, Brčkog, Travnika i Mostara. U akciji imenovanoj kao “Klaster” uhapšeno je 11 osoba.
Prvi skandal sa privatnim univerzitetima u Bosni i Hercegovini izbio je u januaru 2019. godine, kada je novinarka Žurnala diplomu srednje medicinske škole dobila za svega 17 dana i plaćenih 1.250 eura. “U dokumentima je navedeno da je prekvalifikacija trajala dvije godine. Diploma je formalno izdana prije nego što smo i predali dokumentaciju”, objavio je magazin.
U naredne četiri godine uslijedit će cijeli niz skandala na privatnim univerzitetima širom zemlje.
U javnosti je najviše odjeknulo hapšenje osnivača privatnog Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini (AUBiH) Denisa Prcića iz juna 2021. godine, koji je uhapšen u okviru predmeta koji se vodi zbog diplome koju je taj univerzitet izdao tadašnjem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanu Mehmedagiću. AUBiH je dospio u centar pažnje i kada je otkriveno da posluje u Sarajevu, iako ga nije bilo na spisku visokoškolskih ustanova koje imaju dozvolu za rad na području Kantona Sarajevo.
‘Previše privatnih fakulteta’
„Bosna i Hercegovina ima previše [privatnih] visokoškolskih ustanova, mnogo više nego što su objektivne potrebe s obzirom na broj stanovnika“, rekla je Al Jazeeri Zarfa Hrnjić-Kuduzović, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, na odsjeku za Komunikologiju. “Ključnu ulogu u ovom slučaju ima državna Agencija za razvoj visokog obrazovanja. Ostavljen nam je prostor da se pitamo da li postoje politički pritisci na tu agenciju, jer kako su neke privatne visokoobrazovne ustanove uopće dobile dozvolu za rad”.
Prema Sanjinu Hamidičeviću iz udruženja “Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak”, problem loše kontrole privatnih univerziteta u Bosni i Hercegovini dijelom se može tražiti i u velikom broju ministarstva. U Republici Srpskoj obrazovanje je u nadležnosti entitetskog ministarstva, u Federaciji BiH obrazovanjem upravlja deset kantonalnih ministarstava. U Federaciji BiH postoji još i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. U državi sa 3,5 miliona stanovnika postoji 12 ministarstava za obrazovanje.
“Ta iscjepkana nadležnost otežava kontrolu”, rekao je Hamidičević.
Problem nemaju samo privatni univerziteti u Bosni i Hercegovini. Oduzet je status profesora na Medicinskom fakulteta u Sarajevu Sebiji Izetbegović, istovremeno i čelnici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, najveće zdravstvene ustanove u zemlji nakon što je Senat sarajevskog univerziteta poništio njen magistarski rad. Izetbegović je proces nazvala “politički motiviranom hajkom”. Najavila je krivične prijave zbog onoga što je opisala kao diskriminacija i zloupotreba položaja.
“Radi se o isključivo politički motiviranim postupcima koji se provode u svrhu ostvarenja određenih političkih agendi, kao i u cilju moje lične diskreditacije”, ustvrdila je Izetbegović. Takve optužbe nije potkrijepila dokazima. Poništenje njenog akademskog statusa podržalo je 30 članova Senata Univerziteta u Sarajevu – osam članova je bilo suzdržano, a četiri su se usprotivili takvoj odluci.
Rektor i fakultet kupili nagradu
Nešto ranije, javno Sveučilište u Mostaru također je dospjelo u centar skandala. Sa tog sveučilišta su početkom marta javili da ih je Međunarodni centar za istraživanje postignuća u obrazovanju (IARC) proglasio “sveučilištem godine” za 2022, a tamošnjeg rektora Zorana Tomića – rektorom godine.
Prema pisanju Telegrama, uz samo nekoliko klikova i 1.000 dolara, to priznanje može dobiti ko god želi. IARC je registrovan u Kanadi na adresi jedne banke, a njihova adresa u SAD-u odgovara adresi tržnog centra, izvijestio je Telegram.
Sveučilište u Mostaru Al Jazeeri nije dostavilo odgovore poslane elektronskom poštom o okolnostima pod kojim su dobili priznanje IARC-a.
“U svemu ovome nije bezazlena uloga roditelja i studenata koji upisuju sporne fakultete”, kaže profesorica Hrnjić-Kuduzović. “Uvijek možete postaviti pitanje njihovih motiva, odnosno je li motiv studenta znanje ili lakši put do diplome”.