Inflacija i rast cijena većine proizvoda i usluga karakteristika su stanja globalne ekonomije. Ono što brine cijeli svijet su poskupljenja hrane i energenata, a već slabašnu ekonomiju BiH u posljednjih nekoliko godina pogodila su vrtoglava poskupljenja, što je dodatno pogoršalo kupovnu moć njenih građana.
Centralna banka Bosne i Hercegovine ove sedmice je objavila procjenu godišnje promjene realnog BDP-a za četvrti kvartal 2022. Prema zvaničnim statističkim podacima, u januaru 2023. inflacija potrošačkih cijena je iznosila 14,1 posto, a u narednom periodu očekuje se smanjenje inflacije.
”Očekuje se da će inflacija u prvoj polovini tekuće godine biti povišena, te da će se postepeno smanjivati tokom cijele 2023. Procjene temeljne inflacije ukazuju da trenutna ukupna inflacija u BiH nije visoka”, saopćeno je iz CBBiH.
JEFTINIJE JE U NJEMAČKOJ
Dok su u evropskim zemljama cijene stabilnije nego kod nas, uz čak tendenciju opadanja posljednjih nekoliko mjeseci, u našoj zemlji to nije slučaj. Indeks potrošačkih cijena za 19 zemalja koje koriste euro porastao je u decembru za 9,2 posto u odnosu na godinu ranije, što je najsporiji tempo od augusta, podaci su statističke agencije Evropske unije – Eurostata. Za isti taj period inflacija u BiH iznosila je 15,7 posto.
Naši građani, uz drastično nižu kupovnu moć, koja dostiže tek trećinu kupovne moći zemalja EU, određene proizvode plaćaju čak i dvostruko više u odnosu na građane zemalja Evropske unije. Zabilježili smo kako je cijena putera u njemačkom gradu Stuttgartu i francuskom Marseillu 1,50 eura (2,96 KM), dok je cijena istog takvog pakiranja u našoj zemlji 6,65 KM.
Cijena jednog litra mlijeka u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Austriji je dvije do tri KM, a isto toliko košta i u trgovinama u našoj zemlji. Približno isto košta i jedan kilogram riže, tačnije od tri do šest maraka, u zavisnosti od proizvođača. Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.208 KM, a potrošačka korpa za februar ove godine iznosi 2.902,80 KM.
Pored već velikog nesrazmjera u cijenama, u narednom periodu ekonomski analitičari očekuju novi val poskupljenja. Razlog tome leži u globalnim finansijskih promjenama, tačnije u bankrotu nekoliko američkih banaka, te krizi bankarskog sistema u EU, preciznije propasti velike Credit Suisse banke.
”Mi nismo uvezani sa tim svjetskim kapitalom, tako da nisam siguran koliko će to utjecati na nas, ali sam uvjeren da će se to iskoristiti i da će mnogi navesti to kao razlog podizanja cijena. Poučeni iskustvom, sve promjene na globalnoj finansijskoj sceni se kod nas uvijek iskoriste, iako nemamo nikakve veze sa tim, tako da sam uvjeren da će lobi to iskoristiti. Potrošači i građani uvijek snose najveće posljedice. Mi smo svjedoci da već desetak godina imamo fenomen puzajućih poskupljenja – bez opravdanja. Sada je to zaista uzelo maha, u ovom mjesecu nam treba 720 KM više za potrošačku korpu nego prošle godine u istom mjesecu, dakle, drastična su poskupljenja. Vlade nisu ni formirane, nemamo nikakvih mjera, tako da ćemo u narednih nekoliko mjeseci trpjeti poskupljenja”, kazao nam je Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača Futura iz Mostara.
Da će se svjetska ekonomska kriza odraziti i na našu zemlju, saglasan je i ekonomski analitičar Sanel Halilbegović. Po njegovom mišljenju, glavni razlog povećanja cijena biće rast kamatnih stopa, zbog kraha američkih i evropskih banaka.
”Europska centralna banka će podići referentnu kamatnu stopu za 0,5 posto, odnosno za 50 baznih poena. Za prosječnog građanina BiH to znači skuplji kredit. Čim je kredit, odnosno zaduženje skuplje, automatski su firme manje zainteresovane za kapitalne projekte, što rezultira manjim brojem radnih mjesta u budućnosti”, istakao je prof. dr. Sanel Halilbegović, ekonomski analitičar i profesor na Univerzitetu Burch u Sarajevu.
Govoreći o nesrazmjeru cijena i kupovne moći između BiH i evropskih zemalja, on smatra da je problem u konkurentnosti dobavljača i prodavaca. Ističe kako su za ovakvu situaciju odgovorni i građani, koji desetljećima pasivno posmatraju neefikasnost vladajućih elita, dok trpe posljedice njihovih loših poteza, nekada i potpunog izostanka bilo kakvog rada.
GDJE SU PROTESTI?
”Kada posmatramo cijenu električne energije u odnosu na raspoloživi dohodak, mi plaćamo najskuplju struju. Apsolutno je ista situacija sa svim ostalim potrebama modernog čovjeka kao što su plin, gorivo i hrana. U jakim ekonomijama postoji jaka tržišna utakmica između dobavljača i prodavaca, što u BiH nije slučaj, i to je to glavni razlog visokih cijena proizvoda u trgovinama. Nažalost, oni koji trpe posljedice toga se ne bune i ne izlaze na proteste, kao na primjer građani Francuske ili čak susjedne Srbije. Građani moraju tražiti svoja prava. Naši političari se hvale kako su porezne kase pune, što je paradoks, jer to nije rezultat njihovog menadžerskog umijeća, nego isključivo povećanja cijena, odnosno inflacije, te povećanja poreznih stopa”, kazao je Halilbegović.
Podsjećanja radi, Evropska centralna banka je početkom februara podigla kamatne stope za pola postotnog boda, a sada se očekuje još jedno povećanje u istom iznosu. To bi mogao biti direktan udar na stambene kredite, odnosno da banke preliju povećanje na rate kredita građana. To može stvoriti problem sa otplatom kredita, što već ne zabrinjava samo dužnike već i cijeli bankarski sistem, a što će na koncu vjerovatno rezultirati povećanjem cijena skoro svih proizvoda i usluga.