Da bi bilo spriječeno povećanje ionako enornmnih plaća političara, zastupnici će morati prvo usvojiti Zakon koji je po žurnoj proceduri u zastupničke klupe poslalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nakon što ga je na inicijativu Denisa Bećirovića i jednoglasno usvojilo. Dok jedni govore kako do povećanja neće doći, drugi tvrde suprotno. Tko će dobiti povećanje plaća, a tko neće? I jesu li povećanja opravdana?
Tri člana Predsjedništva za istim stolom o istoj temi – u javnosti nekoliko različitih saopćenja. Iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića u utorak pojašnjenje. Održane su u ponedjeljak tri sjednice Predsjedništva BiH kako bi se donijelo jedno rešenje, a to je novi Zakon o plaćama i naknadama u Institucijama BiH. Nakon što je dobio tri glasa Za, poslan je u Paralamentarnu skupštinu BiH. Usvoji li se prije budžeta, to će značiti veće plaće za one koji imaju koeficijent ispod 8.
“Na prvoj sjednici jednoglasno je usvojeno, odnosno Predsjendištvo je usvojilo njegov prijedlog Zakona o izmjenama zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koji praktično onemogućava rast plaća visokim funkcionerima, odnosno zamrzava njihovu osnovicu na nivo iz prethodne godine, a omogućava povećanje plata policajcima, vojnicima, službenicima i državnim namještenicima”, kaže savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Mirza Kršo.
Ovo je prvi put da se sistemski pristupilo rješavanju ovog godinama prisutnog problema, a to je odvojiti zaposlene u institucijama od političara. U praksi to znači: povećanje neće, između ostalog, dobiti predsjedavajuća Vijeća ministara i svi ministri u Vijeću ministara BiH, članovi Predsjedništva BiH, direktori poliijskih agencija, direktor UIO, pukovnici u Oružanim snagama BiH i mnogi drugi. Još je neizvjesno kada će se ovaj zakon naći pred zastupnicima i kakvu će sudbinu doživjeti, ali već je izazvao odobravanje mnogih političara.
“Ovaj put na prijedlog Bećirovića imamo konsenzusom usvojenu odluku i Parlament samo treba većinom i ja se nadam bez glasova Protiv usvojiti isto ovo rješenje na idućoj sjednici”, ističe zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH Damir Arnaut.
Građani podržavaju odluku da zasposleni u institucijama BiH dobiju veće plate, ali da političari ostanu bez novih povišica. Kažu, i sada su previše plaćani za nerad.
Da trebaju povećanja onima koji imaju male plata stava su i stručnjaci. Mjesecima čitamo o novim povećanjima cijena osnovnih životnih namirnica, jer je inflacija dostigla maksimumum. Jasno je da je ovo posljednji čas da glas razuma pobijedi u parlamentarnim klupama.
“Sada kažu inflacija se
Da bi bilo spriječeno povećanje ionako enornmnih plaća političara, zastupnici će morati prvo usvojiti Zakon koji je po žurnoj proceduri u zastupničke klupe poslalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nakon što ga je na inicijativu Denisa Bećirovića i jednoglasno usvojilo. Dok jedni govore kako do povećanja neće doći, drugi tvrde suprotno. Tko će dobiti povećanje plaća, a tko neće? I jesu li povećanja opravdana?
Tri člana Predsjedništva za istim stolom o istoj temi – u javnosti nekoliko različitih saopćenja. Iz Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića u utorak pojašnjenje. Održane su u ponedjeljak tri sjednice Predsjedništva BiH kako bi se donijelo jedno rešenje, a to je novi Zakon o plaćama i naknadama u Institucijama BiH. Nakon što je dobio tri glasa Za, poslan je u Paralamentarnu skupštinu BiH. Usvoji li se prije budžeta, to će značiti veće plaće za one koji imaju koeficijent ispod 8.
“Na prvoj sjednici jednoglasno je usvojeno, odnosno Predsjendištvo je usvojilo njegov prijedlog Zakona o izmjenama zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koji praktično onemogućava rast plaća visokim funkcionerima, odnosno zamrzava njihovu osnovicu na nivo iz prethodne godine, a omogućava povećanje plata policajcima, vojnicima, službenicima i državnim namještenicima”, kaže savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Mirza Kršo.
Ovo je prvi put da se sistemski pristupilo rješavanju ovog godinama prisutnog problema, a to je odvojiti zaposlene u institucijama od političara. U praksi to znači: povećanje neće, između ostalog, dobiti predsjedavajuća Vijeća ministara i svi ministri u Vijeću ministara BiH, članovi Predsjedništva BiH, direktori poliijskih agencija, direktor UIO, pukovnici u Oružanim snagama BiH i mnogi drugi. Još je neizvjesno kada će se ovaj zakon naći pred zastupnicima i kakvu će sudbinu doživjeti, ali već je izazvao odobravanje mnogih političara.
“Ovaj put na prijedlog Bećirovića imamo konsenzusom usvojenu odluku i Parlament samo treba većinom i ja se nadam bez glasova Protiv usvojiti isto ovo rješenje na idućoj sjednici”, ističe zastupnik Naše stranke u Parlamentu FBiH Damir Arnaut.
Građani podržavaju odluku da zasposleni u institucijama BiH dobiju veće plate, ali da političari ostanu bez novih povišica. Kažu, i sada su previše plaćani za nerad.
Da trebaju povećanja onima koji imaju male plata stava su i stručnjaci. Mjesecima čitamo o novim povećanjima cijena osnovnih životnih namirnica, jer je inflacija dostigla maksimumum. Jasno je da je ovo posljednji čas da glas razuma pobijedi u parlamentarnim klupama.
“Sada kažu inflacija se smanjuje, tačno: sada je 14 posto, to je opšta inflacija, inflacija prehrambenih proizvoda je ponovo preko 20 posto. Ali tih 14 posto se dodaje na onih 17 posto, pa saberite, to je 31 posto. Nikakvo povećanje plata, jednokratno ili višekratno povećanje penzija ne mogu to kompenzirati. Svi smo na užasno velikom gubitku”, navodi ekonomski analitičar Žarko Papić.
Uzme li se u obzir da godinama političari nisu imali volje da pomognu građanima na uštedama svojih plaća, neizvjesno je hoće li ovakvo zakonsko rješenje vidjeti svjetlo dana. Tome u prilog ide i činjenica da je po isteku mandata „Bijeli hljeb“ dobilo 68 entitetskih funkcionera. Ukoliko se u međuvremenu ne zaposle ili ne odu u penziju, iz budžeta će dobiti najmanje 1,6 miliona maraka. Ovu privilegiju imaju i političari koji se uspješno bave privatnim biznisom. I to nas vraća na pitanje s početaka ove priče, ko uistinu zaslužuje povećanje plata, a na čiji račun će leći veće sume novca?
, tačno: sada je 14 posto, to je opšta inflacija, inflacija prehrambenih proizvoda je ponovo preko 20 posto. Ali tih 14 posto se dodaje na onih 17 posto, pa saberite, to je 31 posto. Nikakvo povećanje plata, jednokratno ili višekratno povećanje penzija ne mogu to kompenzirati. Svi smo na užasno velikom gubitku”, navodi ekonomski analitičar Žarko Papić.
Uzme li se u obzir da godinama političari nisu imali volje da pomognu građanima na uštedama svojih plaća, neizvjesno je hoće li ovakvo zakonsko rješenje vidjeti svjetlo dana. Tome u prilog ide i činjenica da je po isteku mandata „Bijeli hljeb“ dobilo 68 entitetskih funkcionera. Ukoliko se u međuvremenu ne zaposle ili ne odu u penziju, iz budžeta će dobiti najmanje 1,6 miliona maraka. Ovu privilegiju imaju i političari koji se uspješno bave privatnim biznisom. I to nas vraća na pitanje s početaka ove priče, ko uistinu zaslužuje povećanje plata, a na čiji račun će leći veće sume novca?