Iako je tokom prošle godine došlo do drastičnog poskupljenja skoro svih proizvoda i do inflacije, broj izgrađenih stanova u Bosni i Hercegovini se ne smanjuje, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Kako se vidi u ovim podacima, tokom prošle godine je izgrađeno 2.889 novih stanova, što je za 9,9 odsto više u odnosu na godinu prije.
Broj završenih stanova je sličan broju kao prije pandemije virusa korona, odnosno 2019. godine, kada je izgrađeno 2.908 stanova.
Takođe, broj nezavršenih stanova je najveći u posljednjih pet godina.
Krajem 2022. godine, prema ovim podacima, bila su 4.723 nezavršena stana, što predstavlja rast za 10,4% u odnosu na 2021. godinu.
“Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 2.419 KM po metru kvadratnom. To je u poređenju sa prosječnom cijenom prodatih novih stanova u 2021. godini više za 32,3 odsto, a u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine više za 27 odsto”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, rekao je za “Nezavisne” da je došlo do smanjenja potražnje novih stanova, ali da investitori nastavljaju sa građenjem.
“Šta je efekat toga da bude smanjena potražnja? Taj da će se sporije prodavati novi stanovi, ali neće stati investicioni ciklus. Da li će biti smanjenja investicionog ciklusa zavisi od tržišta. Što se tiče Banjaluke, cijene nisu padale. Cijena građevinskog materijala varira, ali nije na onom nivou kao što je bio početkom prošle godine. Ipak, ima drugih inputa koji utiču na cijene stanova kao što je cijena rada, koja je povećana”, naglasio je Milanović.
On kaže da je ipak osnovni generator ponuda i potražnja.
“Ciklus gradnje se ne zaustavlja i ne bi bilo dobro da se zaustavi jer je građevinarstvo grana koja najviše puni budžete i puno je ljudi angažovano na tom poslu, ali su tu uključene i druge grane kao što su drvna industrija, industrija namještaja i druge”, istakao je Milanović.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da stanogradnja u BiH nije usporila i jedan od osnovnih uzroka je inflacija i strah za depozite prouzrokovane finansijskim problemima grupacije Sber banke.
“To je povećalo tražnju za očuvanjem realne vrijednosti novca i sigurnost koju investicija u nekretninu sa sobom nosi. Kada u ekonomskom sistemu imate tražnju za stanovima, investicije u stanogradnju se povećavaju ili održavaju. Možemo očekivati finansijske rezultate privrednih društava koja se bave stanogradnjom, ali se može očekivati viši nivo profita. Viši profiti usmjeravaju kapital u sektore koji su profitabilniji. Može se očekivati da će u narednom periodu od 24 do 36 mjeseci doći do korekcije na tržištu nekretnina. Visina korekcije zavisi od mnogo faktora i nezahvalno je kvantifikovati, ali slučaj sa razvijenih tržišta je i do jedne trećine. Već sada jasan je trend u kojem vidimo korekcije tržišta nekretnina u SAD za 13%, a slično se već dešava i u Evropi”, pojasnio je Stevanović.
Dodao je da će najavljeni rast kamatnih stopa, prije svega referentnih, i scenario u kojem se do kraja godine očekuje referentna kamatna stopa oko 6% u SAD, te sličan scenario kod Evropske centralne banke, povećati trošak zaduživanja.
“Ne treba isključiti rast šestomjesečnog euribora za dodatnih dva procenta, sa sadašnjih 3,2% do kraja godine. U takvim okolnostima nije moguć dalji rast cijena nekretnina, a može se očekivati smanjenje tražnje i ponavljanje scenarija nakon 2007/2008. godine, kada je došlo do korekcije i cijena nekretnina i broja završenih stanova”, zaključio je Stevanović.