Moldavija, mala europska nacija na zapadnoj granici Ukrajine, sve se više nalazi na meti ruskog rata, a prije dvije sedmice je pala i njena nacionalna vlada. Predsjednica Maia Sandu prije ostavke je optužila Rusiju za planiranje državnog udara kako bi srušila moldavsku proeuropsku vladu koristeći “strane sabotere”.
Sandu je rekla da su moldavske vlasti potvrdile navode koje je prvi iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, upozorivši da su njegove obavještajne agencije otkrile “detaljan ruski plan za poticanje političke krize u Moldaviji”. Analitičari kažu kako je sasvim moguće da Moskva koristi Moldaviju – i separatističke skupine u njezinom proruskom odmetnutom području Transnistriji – da posije razdor i razoruža Ukrajinu sa suprotne strane svijeta, a sve to uoči prve godišnjice rata, navodi Index.hr
“Rusi su stvorili inverziju onoga što su učinili prošle godine u Bjelorusiji, dovodeći Moldaviju i Transnistriju u poveznicu sa situacijom u Ukrajini”, rekao je Clinton Watts, bivši suradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike, za CNBC, misleći na gomilanje tenkova duž ukrajinske sjeverne granice uoči invazije.
GOMILANJE VOJSKE NA GRANICI
Ukrajinsko ministarstvo odbrane potvrdilo je da su počeli raspoređivati svoje snage na granici s Moldavijom kako bi je “zaštitili”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je prvi Putinov cilj osvajanje međunarodne zračne luke u Kišinjevu.
Moldavski premijer Dorin Recean nije ga demantirao.
“Već sam nekoliko puta rekao da postoji nekoliko scenarija destabilizacije Moldavije, a ovo što je rekao Zelenski samo je jedan od njih. Moldavija je spremna za sve izazove”, rekao je Recean.
Do sada su ukrajinske odbrambene snage i zapadni saveznici procjenjivali da će nova ruska ofenziva biti koncentrirana na istoku zemlje.
“Iz perspektive Kremlja to je prilično pametna strategija. Svaki put kad počnem podcjenjivati sposobnost Rusije da stvara nemire, događaju se ovakve stvari”, dodao je Watts, koji sada vodi Microsoftov centar za analizu digitalnih prijetnji.
OPTUŽBE O RUSKOM PUČU
Sandu je početkom prošle sedmice ustvrdila da je kremaljska taktika ometanja uključivala građane Rusije, Bjelorusije, Crne Gore i Srbije koji su ulazili u Moldaviju i pokušavali raspiriti prosvjede u pokušaju da se “legitimna vlada zamijeni ilegalnom vladom pod kontrolom Ruske Federacije”.
“Svrha ovih akcija je rušenje ustavnog poretka, promjena legitimne vlasti u Chisinauu u nelegitimnu koja bi našu zemlju stavila na raspolaganje Rusiji i zaustavila proces europskih integracija, ali i omogućila Rusiji da iskoristi Moldaviju u ratu protiv Ukrajine”, rekla je Sandu.
Rusija je brzo odbacila ove tvrdnje, dok su Crna Gora i Srbija pozvale vladu u Chisinauu da pruži više informacija. Bjelorusija se nije javno očitovala o optužbama niti je njezino ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo na zahtjev CNBC-a za komentarom.
Zabranjen ulaz Grobarima i boksačima iz Budve
Podsjetimo, boksačima iz crnogorskog kluba Budva zabranjen je ulazak u Moldaviju na boksački turnir nakon optužbi da bi saboteri iz Crne Gore, među ostalima, mogli biti dio navodne zavjere za puč u toj zemlji, tvrdi Reuters. Moldavija je prije dvije sedmice zabranila i srpskim navijačima Partizana Grobarima da prisustvuju nogometnoj utakmici 16. veljače u Kišinjevu između Šerifa iz Tiraspola i Partizana iz Beograda. Moldavska granična policija priopćila je da je spriječen ulazak u zemlju desetaka srpskih navijača iako niko nije priveden.
Nakratko je zatvoren i moldavski zračni prostor.
OSTAVKA VLADE
Objava je uslijedila samo nekoliko dana nakon što je premijerka Natalia Gavrilita podnijela ostavku, navodeći kao razlog “mnoge krize uzrokovane ruskom agresijom u Ukrajini”. Gavrilita nije rekla je li taj potez izravan odgovor na posljednja obavještajna izvješća. Međutim, analitičari upozoravaju da tajming nije slučajan.
“Oduvijek smo očekivali ovakvo nešto”, rekao je Matthew Orr, vodeći analitičar za Euroaziju u kompaniji za obavještajne rizike Rane, koji je trenutnu moldavsku proeuropsku vladu – koja je na vlasti bila od 2021. – opisao kao neviđenu i prijetnju ruskom režimu.
Prošle su godine analitičari upozorili da bi Moskva mogla priznati moldavsku prorusku, separatističku regiju Transnistriju kao neovisnu državu – kao što je to učinila u slučaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk – te takvo nešto iskoristiti kao izgovor za invaziju.
MOLDAVIJA JAČA VEZE SA ZAPADOM. MOSKVA JE FRUSTRIRANA
Moldavija, bivša sovjetska država, posljednjih je godina jačala svoje veze sa Zapadom, dobivši status kandidata za članstvo u EU prošlog lipnja, na isti dan kad i Ukrajina.
“To je frustriralo Moskvu, koja smatra Moldaviju svojom sferom utjecaja, kao što je smatrala Ukrajinu i sve druge bivše sovjetske države”, rekao je Orr.
Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, također je teško pogođena posljedicama rata, čineći je “ekonomski i politički ranjivom”, ističe Jason Bush, viši analitičar u Eurasia Grupi.
Moldavija se suočila s ozbiljnom energetskom krizom jer se odlučila riješiti stopostotne ovisnosti o opskrbi ruskim plinom. U međuvremenu, priljev izbjeglica koji stižu u Moldaviju preko granice s Ukrajinom u dužini od 1221 km povećao je pritisak na ovu zemlju od 2.6 miliona stanovnika, koja se bori sa stopom inflacije višom od 30%.
Neki analitičari tvrde da bi promjena vlade mogla predstavljati priliku za Moldaviju da se “resetira” i ponovno učvrsti svoju vlast nakon mjeseci turbulencija. “Predsjednica Sandu već mjesecima upozorava na ove rizike. Sada se možda čini da Moldavija ima bolju sposobnost suprotstaviti se Rusiji”, dodao je Orr, ističući sve veću potporu EU i prolazak teške zime.
“ZABRINUTOST OKO INVAZIJE JE PRENAPUHANA”
Nekoliko sati nakon Gavrilitine ostavke Sandu je imenovala svog savjetnika za odbranu Dorina Receana, koji je također proeuropski orijentiran, za svog novog premijera. Moldavski parlament potvrdio je njegovo imenovanje u četvrtak. Još nije jasno po čemu će se Recean razlikovati od svoje prethodnice, ali Orr je rekao da će vjerojatno težiti jačanju veza sa zapadnim saveznicima i smanjenju utjecaja ruskog novca u Moldaviji.
Bruxelles je u siječnju ponudio Moldaviji 145 miliona eura za održavanje gospodarstva, iako taj iznos tek trebaju odobriti sve članice EU i zastupnici Europskog parlamenta.
Također se očekuje da će budući premijer produbiti razgovore s NATO-om o tome kako odgovoriti na buduće ruske projektile, koji su i prošle sedmice ušli u moldavski zračni prostor, a koje je Zelenski nazvao “izazovom NATO-a i kolektivne sigurnosti”. Napad se dogodio nekoliko dana prije nego što je Moldavija u utorak privremeno zatvorila svoj zračni prostor zbog, kako vlasti kažu, ruske bespilotne letjelice.
Jačanje zapadnih veza s Moldavijom ima potencijal izazvati dalje uplitanje Rusije, ali analitičari kažu da je zabrinutost oko invazije, kao što se prvi put strahovalo prošle godine, prenapuhana.