U slučaju i da se utvrdi da je neko od funkcionera na nivou Bosne i Hercegovine u sukobu interesa u ovom trenutku nema ko da odluči o tome, a samim tim taj funkcioner ne može biti ni sankcionisan.
Naime, sukob interesa utvrđuje Kancelarija za odlučivanje o sukobu interesa koja radi pri Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Odluku da li je neko u sukobu interesa donosi Komisija za odlučivanje o sukobu interesa koja se sastoji od direktora i dva zamjenika direktora Agencije te po tri poslanika Predstavničkog doma i Doma naroda BiH.
U ovom trenutku ta komisija još nije formirana, a prethodnoj komisiji mandat je prestao konstituisanjem novog saziva Predstavničkog doma.
“U slučaju i da postoji neki sukob interesa nema ko da odluči o tome i nema ko da sankcioniše. Dakle, ako Kancelarija utvrdi sukob interesa, nema ko da izrekne sankciju. Kancelarija ima određene predmete i ako parlament BiH imenuje komisiju neki predmeti će biti stavljeni na dnevni red”, rekla je za “Nezavisne novine” Mira Pekić, predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u prošlom sazivu i poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH.
Kada je riječ o novom Zakonu o sukobu interesa, u Bosni i Hercegovini već godinama se vodi rasprava o tome i činjenica je da vlast u prošlih nekoliko saziva nije željela to pitanje da riješi. Ipak, pod pritiskom međunarodne zajednice i činjenice da je sadašnji zakon loš, prema nezvaničnim informacijama uskoro se može očekivati da Ministarstvo pravde BiH predloži parlamentu BiH novo zakonsko rješenje.
Kako su se do sada odnosili prema novom Zakonu o sukobu interesa možda najbolje govori podatak da je Predstavnički dom BiH još u januaru 2020. godine zatražio od Savjeta ministara BiH da u roku od 90 dana dostavi Prijedlog zakona o sukobu interesa. Tada je zatraženo da se pri izradi zakona kao temelj uzme tadašnji prijedlog poslanika, kao i mišljenje CIK-a, međutim taj zakon za koji je Savjet ministara BiH zadužio Ministarstvo pravde nikada nije došao do parlamenta i samo je njegov nacrt ugledao svjetlost dana.
Ubrzo nakon toga taj nacrt je povučen iz procedure jer međunarodna zajednica nije dala podršku za njegovo usvajanje, a pojedine nevladine organizacije tada su upozorile da je on gori od postojećeg zakona te da Ministarstvo pravde izabrane poslanike i delegate želi da izuzme iz ograničenja koja se odnose na obavljanje duplih funkcija.
U međuvremenu, poslanici su u martu 2022. godine na prijedlog nekoliko poslanika usvojili Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, međutim kasnije je taj zakon pao u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i po svemu sudeći o njemu se više nikada neće ni raspravljati iako bi se ispravile brojne anomalije kao što su da o sukobu interesa trenutno odlučuju političari.
“Ako vlast koja je formirana misli brzo da donese novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, novu komisiju ne treba ni imenovati već čekati taj novi zakon”, rekla je Pekićeva.
Ono što je zanimljivo jeste da je usvajanje novog Zakona o sukobu interesa bio jedan od uslova Evropske unije za dobijanje kandidatskog statusa, međutim i bez njega Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, ali, kako stvari stoje, Evropska unija će insistirati na njegovom usvajanju.