Kopp je navela da trenutno postoji jaz u kretanju do četiri metra u području linije rasjeda sjeverne Anadolije zaključivši kako je to “prilično mnogo”.
Kopp je navela da ako se nagomilani napon isprazni odjednom, kao u zemljotresima na jugoistoku Turske, to bi imalo teške posljedice u Istanbulu.
Marco Bohnhoff, iz njemačkog Geosciences Research Center (GFZ) u Potsdamu, rekao je kako se Istanbul nalazi direktno na rasjedu istakavši kako je “centar grada udaljen samo 25 kilometara”. Navodeći, takođe, da tlo na kojem se Istanbul nalazi u mnogim regijama nije čvrsto, Bohnhoff je naglasio da je jugozapadni dio grada izgrađen na staroj laguni koja je danas presušila.
“Ponekad može doći do jakih pomaka tla sa efektom ukapljivanja na tako mekim tlima”, rekao je Bohnhoff dodajući da ova dva faktora mogu uzrokovati teška oštećenja. Podsjećajući je da se u tom dijelu nalazi Međunarodni aerodrom Ataturk, koji je sada van upotrebe, naučnik je naveo da bi ovaj objekat mogao postati neupotrebljiv nakon mogućeg zemljotresa.
Heidrun Kopp je, s druge strane, rekla da se od 1939. godine potresi primjećuju duž linije rasjeda, krećući se od istoka prema zapadu i sve bliže Istanbulu. Posljednji veliki zemljotres, čiji je epicentar bio grad Izmit, samo 80 kilometara od Istanbula, dogodio se 1999. godine.
(DW Turkish)