Slušajte preporuke stručnjaka i nemojte paničariti. Bitno je poštivati mjere fizičkog distanciranja, no u ovim teškim trenucima važno je i da ljudi ostanu društveno povezani, poručuje hrvatska znanstvenica dr. Petra Klepac, docentica na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).
Od samog početka izbijanja nove bolesti Covida-19 u Wuhanu, Petra Klepac bavi se modeliranjem koronavirusa i česta je sugovornica novinara iz uglednih britanskih medija, pa je tako prije nekoliko dana objavila zapaženu kolumnu u britanskom Guardianu.
– Kad se pojavio koronavirus u Wuhanu, pitanje je bilo koliko brzo se bolest širi. Tamo je bila poveznica s tržnicom Huanan, i mislilo se da se radi o zoonozi. No vrlo brzo se pokazalo da se bolest uspješno širi među ljudima, pa je trebalo odrediti parametre širenja. Sada se bavimo procjenom kapaciteta javnog zdravstva, primjerice, kolika će biti potreba za krevetima na intenzivnoj njezi – kaže Petra Klepac za Jutarnji list.
Rođak SARS-a
– U idealnom svijetu, rana detekcija i brza reakcija omogućuju da se širenje zarazne bolesti zaustavi prije nego što se ona proširi i postane epidemija. Suzbijanje širenja obično uključuje izoliranje i testiranje osoba za koje se sumnja da su zaražene, ulaženje u trag osobama koje su s njima bile u kontaktu te njihovo stavljanje u karantenu u slučaju da su se zarazile. Što su testiranje i pronalaženje kontakata temeljitiji, to su bolji izgledi da će se širenje bolesti ograničiti – pojasnila je dr. Klepac.
Zatim je pojasnila zašto je novi koronavirus teško detektirati.
– SARS-CoV-2 rođak je virusa koji je prouzročio epidemiju SARS-a 2003. godine. U slučaju SARS-a simptomi su bili dobar pokazatelj je li netko zaražen ili ne. Stoga ste lako mogli prepoznati slučajeve i izolirati ih. Te osobe nisu uspjele proširiti zarazu, a pratili ste njihove kontakte. I to funkcioniralo pa se bolest nije proširila kao Covid. Slično je bilo i kod velikih boginja: osobe nisu bile zarazne prije nego što su pokazivale simptome. Stoga ste mogli izolirati kontakte. Kod velikih boginja smo imali i cjepivo, zahvaljujući čemu je ta bolest na kraju iskorijenjena – ispričala je Petra Klepac.
No detektirati Covid-19 mnogo je teže jer bolest može prenijeti osoba koja ne prikazuje nikakve očite simptome.
– Jedna od naših prvih analiza pokazala je da pregledi u zračnim lukama, gdje se putnicima mjerila temperatura, nisu učinkovita metoda za detekciju Covida-19. Ako osobe ne pokazuju simptome, nemoguće je pronaći zaražene, osim ako se ne primjene laboratorijski testovi. To znači da se bolest puno lakše može ukorijeniti u novim lokacijama. U situaciji smo koja je puno, puno ozbiljnija od sezonske gripe. Treba imati na umu da se SARS-CoV-2 dvostruko brže širi od virusa gripe, a smrtnost je barem deset puta veća nego kod gripe. I ta smrtnost je koncentrirana kod ljudi iznad 65 ili 70 godina, pogotovo kod onih koji već imaju zdravstvene probleme – rekla je dr. Klepac.
Ističe kako je Kina svijetu pomogla tako što je usporila širenje bolesti te ostalim zemljama dala vremena da se pripreme. No nisu sve zemlje to iskoristile, što vidimo na primjeru Irana, ali i Italije, u kojoj je sada broj umrlih veći nego u višestruko mnogoljudnijoj Kini.
– Dobar pokazatelj problema je bila činjenica da su Italija i Iran otkrili Covid-19 u svojoj populaciji tek kad su se pojavili prvi smrtni slučajevi, što je bilo puno, puno prekasno. Ako su prvi znaci Covida u nekoj zemlji smrtni slučajevi, to znači da vam se bolest širi nekontrolirano već dva-tri tjedna. Dakle, čim se saznalo da Italija i Iran imaju smrtne slučajeve, pretpostavljalo se da te zemlje imaju veliki broj zaraženih – govori dr. Klepac.
Osvrnula se na azijske zemlje koje su uspješno obuzdale širenje Covida.
– Kina je pokazala svijetu da mjere koje je primijenila funkcioniraju. I Tajvan i Singapur dobro su reagirali. Južna Koreja je imala drugi pristup: oni su radili mnogo testiranja, intenzivno su slijedili kontakte te su suzbili epidemiju na drugi način. No ako maknete sve te mjere, bolest će se opet početi eksponencijalno širiti jer je veliki dio populacije i dalje osjetljiv na koronavirus. Primjerice, smatra se da je u Wuhanu, koji je imao najveću epidemiju Covida-19, samo pet do 10 posto steklo imunitet – kazala je Petra Klepac u intervjuu za Jutarnji list.