U današnje vrijeme nema sigurnosti bez cyber-sigurnosti. Uprkos toj tvrdnji stručnjaka, u BiH su mjere zaštite na najnižem nivou. Zbog čega je naša zemlja na evropskom začelju kada je riječ o cyber-sigurnosti? A ta vrsta kriminala nas ne zaobilazi. Samo u protekla dva mjeseca zabilježeno je više od 7 miliona napada. I dok većina razvijenih zemalja ima specijalizirane odjele za borbu protiv cyber-kriminala, u BiH ih tek formiraju.
Cyber-napadi podrazumijevaju krađu podataka sa kreditnih kartica, korisničkih naloga, izradu i unošenje kompjuterskih virusa, neovlašten pristup nezaštićenom računaru ili mreži, pa i iskorištavanje djece ili maloljetnika za pornografiju. Stopostotna zaštita nije moguća. Ali preventivne mjere postoje.
“Apsolutne sigurnosti nema apsolutne zastićenosti nema. Zaštićen je onoliko koliko se konfiguriše i ugradeuje i štiti taj sistem”, kaže FUP-ov inspektor Saša Petrović.
Ekspert za cyber-sigurnost Predrag Puharić ističe kako su važne tehničke mjere – najnoviji operativni sistemi koji su pravovremeno nadograđeni, ali i edukacija.
Otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela kompjuterskog kriminala otežava i činjenica da se korisnicima interneta omogućava da većinu svojih zlonamjernih radnji mogu vršiti putem raznih kanala koji im nude veliki stepen anonimnosti. Rizici od cyber-napada sve su izgledniji, a BiH trenutno nema gotov proizvod za osiguranje ovih vrsta rizika, i to zbog nepostojanja odgovarajućih resursa kako za razvijanje proizvoda tako i za pružanje odgovarajućeg servisa uslijed cyber incidenta.
“Nažalost, BiH ne posjeduje ni formalni ni pravni okvir niti posjeduje jednu ili vise agencija koje bi se bavile tom problematikom”, navodi Puharić.
Mnogi bi stručnjaci rekli da je borba protiv cyber-kriminala nalik onoj s vjetrenjačama. Prije nekoliko mjeseci hakerskom napadu je bila izložena i web-stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Cyber-udara nije pošteđena nijedna sfera, od državnih institucija, medija, banaka, školstva pa sve do pojedinaca. Njihov cilj je ili pribavljanje podataka, koji im mogu biti korisni na razne načine, a to je najčešće finansijska korist. Protivnik je imaginaran, ali svi zapisi koji dokumentiraju godišnju štetu su ogromni.
“Štete mogu biti ogromne, a često mi za neke štete ne znamo. Štete su svakim danom sve veće, izvršioci su sve bolje opremljeni i sve bolje educirani”, upozorava prof. dr. Nedžad Korajlić, ekspert za cyber-sigurnost.
Broj i vrste krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala te finansijsku štetu koja nastaje izvršenjem tih djela veoma je teško procijeniti. No, posljednja istraživanja pokazuju da je cyber-kriminal proteklih godina doživio neslućeni rast i da se šteta koju nanosi svjetskoj ekonomiji mjeri u milijardama dolara.