Evropska energetska zajednica pokrenula je postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja njenih propisa, budući da je naša zemlja odobrila nastavak rada dva bloka termoelektrana Tuzla i Kakanj čiji je vijek trajanja istekao, a u međuvremenu nismo modernizirali sistem zaštite od onečišćenja.
EVROPSKO LICEMJERJE
EZ navodi da je nastavak rada termoelektrana protivan Direktivi o velikim postrojenjima za sagorijevanje, ali i Nacionalnom planu za smanjenje emisija štetnih plinova.
– To će za posljedicu imati negativan utjecaj na zdravlje građana u BiH, pošto je zagađenje zraka, koje dolazi iz tih zastarjelih blokova, odgovorno za ozbiljne štete po zdravlje ljudi i okoliš, navodi se u pismu Energetske zajednice.
”Kvalitet zraka – rezultati istraživanja u BiH” naziv je okruglog stola koji je održan online u organizaciji Švedske agencije za zaštitu okoliša (SwEPA). Rezultati za Banjaluku pokazuju da je oko 35 posto zagađenja PM2.5 emitovano sagorijevanjem biomase i uglja koji se koristi za grijanje. U Sarajevu su najveći doprinos zagađenju sitnim česticama prošle zime dali ispušni plinovi iz vozila s 30%, sagorijevanje biomase je dostiglo čak 26%, dok je doprinos od sagorijevanja uglja 14%.
Vlasti BiH su početkom godine odobrile nastavak rada bloka 4 TE Tuzla, kao i bloka 5 TE Kakanj, unatoč tome što su se ranije obavezale da ta postrojenja neće raditi duže od 20.000 sati nakon 1. januara 2018.
– Vlada FBiH i Parlament FBiH, kada su predlagali i donosili predmetnu odluku, imali su u vidu energetsku krizu koja je bila na pomolu, te je mjera donesena kao prevencija za ublažavanje krize. Vidimo da su u međuvremenu i zemlje EU donijele iste odluke, tako da je odluka EZ-a u najmanju ruku iznenađujuća, kaže Admir Andelija, generalni direktor EPBiH.
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, cijeni da je potez EZ-a licemjeran u ovom momentu, kada se pokušava doći do svakog kilovat-sata, na bilo koji način da bi se prebrodila predstojeća zima.
– Kad smo u neizvjesnosti da li će biti ruskog gasa, kad znamo kako stvari stoje i sa peletom i sa svim, da neko postavlja ovakve uslove i proizvodnju koja je bila ograničena sad dovodi u pitanje… Ovo je licemjeran potez kako bi se nedostatak električne energije morao nadomjestiti kupovinom skupe energije na berzi. Naravno čije, neke od tih elektroprivreda iz Evrope, jasan je Jerlagić.
Mirza Kušljugić, profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, kaže da je ova uobičajena, birokratska procedura Energetske zajednice opravdana, jer BiH krši usvojeni plan smanjenja zagađenja iz velikih termoblokova (tzv. NERP plan), koja neće imati nikakvih posljedica za snabdijevanje električnom energijom ove godine.
– Pošto sve članice krše ove planove, odnosno LCPD/IED direktive EU, vjerovatno će se na narednom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice u novembru o tome razgovarati i zauzeti stav. Naravno, poželjno je da se što prije svi blokovi u TE, za koje je planirano da nastave sa radom, usklade sa navedenim direktivama, poručuje Kušljugić.
PREUZETA OBAVEZA
Edhem Bičakčić, predsjednik CIGREBiH, kaže da, ako već država preuzima neke obaveze, onda ih mora i poštovati.
– A ovo kod nas nije da bi se prebrodila zima, nego da bismo imali šta izvoziti. Da li smo trebali prihvatiti Nacionalni plan ako nismo članica EU, to je drugo pitanje. EZ ima načine i mehanizme da nas natjera da slušamo, može doći do zabrane izvoza električne energije, jer da mi to koristimo za vlastite potrebe, oni vjerovatno ne bi ni reagovali. Ali, mi to izvozimo, rekao je Bičakčić.
Dženisa Zukančić / Oslobođenje