Početak izvoza žitarica iz Ukrajine sigurno će u određenoj mjeri stabilizovati tržište hrane na svjetskom nivou, ali su stručnjaci podijeljeni u mišljenju da će to doprinijeti pojeftinjenju prehrambenih proizvoda.
Iz ukrajinske luke Odesa, brod napunjen žitaricama isplovio je za Liban, prekinuvši petomjesečnu blokadu i isporuku žita za svjetsko tržište.
Liban je odabran kao država koju je u najvećoj mjeri pogodila inflacija kada je u pitanju hrana, jer su cijene prehrambenih proizvoda skočile preko 300 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Sporazum ruske i ukrajinske strane o nastavku isporuke žitarica dobra je vijest za svijet, a analitičari smatraju da će se pravi rezultati znati tek u slučaju ako izvoz bude redovan i povećan.
“Potrebno je da se ostvari značajniji izvoz, odnosno potrebno je da dođe do značajnijeg pada cijene žita i kukuruza na svjetskim berzama”, kaže za “Nezavisne novine”, Dragan Gligorić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
On navodi da bi u daljem slučaju bilo dobro i da povećanjem uvoza ovih proizvoda dođe i do pada vrijednosti dolara, što bi direktno uticalo na tržište BiH.
“Bilo bi dobro da zbog uvoza padne i vrijednost kursa dolara, jer ono što povećava cijenu uvoza pšenice na tržište BiH nije samo visoka cijena na berzi, već još jedna nepovoljna okolnost, a to je visoka vrijednost dolara u odnosu na evro”, smatra Gligorić i dodaje da bi normalizacijom stanja na tržištu građani BiH mogli da očekuju pozitivne vijesti.
“Možemo očekivati da će se tržište pšenice i kukuruza normalizovati u nekom budućem periodu, da će doći do porasta ponude, a naravno, ako dođe do porasta ponude, logično je očekivati da dođe do stabilizacije cijena, odnosno njihovog silaznog trenda u nekom narednom periodu”, naglašava Gligorić.
Ekonomista Siniša Pepić ne dijeli isti optimizam u vezi s korekcijom cijena prehrambenih proizvoda zbog otvaranja plovnog puta za izvoz pšenice iz Ukrajine. Po njegovom mišljenju, za to postoje dva osnovna razloga.
“BiH se tradicionalno snabdijevala pšenicom iz Mađarske i Srbije, a imamo i vlastite površine pod tom kulturom. Drugi razlog, za koji smatram da je ključni, jeste da se ne mogu oteti utisku kako su, pored evidentnog poskupljenja energenata, ključni razlog poskupljenja spekulacije i tržišne manipulacije”, kaže Pepić za “Nezavisne novine”.
On smatra da se rast cijena hrane, naročito u posljednjih godinu dana, ne može objasniti zakonima potražnje i ponude.
“Indikativno je kako su u posljednje dvije godine investicioni fondovi i firme, posmatrajući globalno tržište, povećali svoje udjele u segmentu poljoprivredne proizvodnje. Ne mogu se oteti utisku kako su njihove spekulacije na tržištima ove robe doprinijele skoku cijena te da pojedini industrijalci i lobisti sabotiraju napore da se obuzda takvo ponašanje”, navodi Pepić.
Stručnjaci kažu i da je teško prognozirati u ovako neizvjesnoj situaciji da li opet može doći do blokade isporuke žitarica, ali da je, dok isporuka traje, sigurno da će se i tržište i svjetske berze morati prilagođavati većoj ponudi, što u konačnici svakako mora uticati na cijene prehrambenih proizvoda.
Podsjećamo, Zajednički koordinacioni centar (CCC) zadužen za kontrolu izvoza ukrajinskih žitarica ka Crnom moru zvanično je otvoren 27. jula 2022. godine u Istanbulu, a u skladu sa sporazumom o ukidanju blokade između Rusije i Ukrajine, koji je potpisan 22. jula. Cilj sporazuma, kako je rečeno, jeste ublažavanje svjetske prehrambene krize.