Svake izborne godine u Bosni i Hercegovini primjetno je bilo povećano zapošljavanje u javnim institucijama i preduzećima. Strankama je ovo, ocjenjuju analitičari, način pribavljanja glasova s jedne strane i politička promocija, dok je javnim preduzećima finansijski gubitak. Za građane je to tek javna tajna, da konkurs ne znači da će najsposobniji dobiti posao.
Svaki predizborni ciklus svake dvije godine u Bosni i Hercegovini obilježen je povećanim zapošljavanjem u javne institucije, preduzeća i ustanove na svim nivoima.To znaju i sami građani, koji kažu da je model zaapošljavanja danas prilično jasan.
“Ja ne znam da neko nekog zaposli sad, onako, sa konkursa, nego uvijek mora biti neko da to malo podrži ili, ne znam ni ja, ako možete razumjeti. To je neko moje mišljenje. Ja sam imala sreću da sam se zaposlila prije, gdje je trebalo doktora tad, stomatologa i svega, gdje je bio deficitaran kadar i ja sam se zaposlila bez problema. Ja ni dan danas nemam nikakvu karticu, izbornu ili stranačku”, kaže Violeta Drljača, dječiji stomatolog iz Banjaluke.
Nevladin sektor godinama upozorava na pritisak koji političke stranke vrše na javna preduzeća koja, primajući radnike koji im ne trebaju, samo dovode do novih finansijskih gubitaka.
“Vidi se i kroz finansijske izvještaje javnih preduzeća da dolazi do povećanja broja zaposlenih u tim izbornim godinama. Ono na šta mi godinama upozoravamo, da to stvara pritisak i na poslovanje tih javnih preduzeća”, tvrdi Srđan Traljić iz TI BiH.
Tako imamo Pošte Srpske koje su bez obzira na milionske dugove povećale broj radnika u ovoj godini, dok se i u Željeznicama Repubike Srpske takođe spremaju za prijem novih radnika.
“U Željeznicama RS trenutno se vode aktivnosti i na pripremi za raspisivanje javnog konkursa za prijem neophodnog kadra u izvršnim službama, uz saglasnost Vlade RS i Svjetske banke”, naveli su iz tog preduzeća.
“Jednu analizu smo nedavno radili koja je pokazala da Željeznice i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine izrazito negativno posluju, da se gotovo 30 miliona maraka izdvaja iz oba budžeta za rad tih preduzeća”, dodaje Srđan Traljić.
Analitičari ocjenjuju da je naše društvo demokratski nezrelo da bi moglo zaustaviti ovakve pojave, jer se politička promocija i pobjeda na izborima vrše upravo kupovinom glasova kroz zapošljavanje.
“Kada bi se stvorila percepcija da sve te negativne tendencije štete građanima, onda bi građani sami počeli promišljati na drugi način”, smatra analitičar Mladen Bubonjić.
Provedene su brojne kampanje i pokrenute brojne peticije koje su imale za cilj stati u kraj nepotizmu i partijskoj knjižici prilikom zapošljavanja u javne službe, ali većeg efekta ni odjeka nisu imale.