Približno 2,3 milijarde ljudi u svijetu suočava sa umjerenim ili ozbiljnim poteškoćama da dobiju dovoljno hrane što je situacija prije početka rata u Ukrajini koji je izazvao povećanje cijene žita, đubriva i energije, navodi se u izvještaju UN-a objavljenog u srijedu, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.
„Najnoviji dostupni dokazi sugeriraju da je broj ljudi koji nisu u mogućnosti priuštiti si zdravu ishranu širom svijeta porastao za 112 miliona na skoro 3,1 milijardu, što odražava posljedice rasta potrošačkih cijena hrane tokom pandemije korona virusa“, navodi se u saopćenju.
Ekstremni klimatski događaji
Iz UN-a upozoravaju da rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara, „ometa snabdjevanje i utiče na cijene žita, đubriva i energenata“, što je dovelo do povećanja cijena u prvoj polovini 2022. dok i sve češći i ekstremniji klimatski događaji također remete lance snabdjevanja, posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Prema izvještaju, glad je nastavila rasti u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima 2021. godine, ali sporijim tempom nego od 2019. do 2020. godine.
„U 2021. glad je pogodila 278 miliona ljudi u Africi, 425 miliona u Aziji i 56,5 miliona u Latinskoj Americi i na Karibima“, navodi se u saopćenju.
Rodni jaz
Razvojni ciljevi UN-a zahtijevaju okončanje ekstremnog siromaštva i gladi do 2030. godine, ali izvještaj kaže da projekcije pokazuju kako će se osam posto svjetske populacije, približno 670 miliona ljudi, suočiti sa glađu na kraju decenije.
Rodni jaz u nesigurnosti hrane, koji je rastao tokom pandemije korona virusa, još više se povećao od 2020. do 2021. godine. Podstaknut uglavnom sve većim razlikama u Latinskoj Americi, Karibima i Aziji „2021. godine 31,9 posto žena u svijetu bilo umjereno ili ozbiljno ugroženo u poređenju sa 27,6 posto muškaraca“.
U 2020. je 22 posto mlađih od pet godina (149 miliona), imalo zastoj u rastu i razvoju, dok je 6,7 posto patilo od najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti.