BiH nema skladišta u kojima bi se u slučaju eventualne nestašice čuvale rezerve prirodnog gasa, a stručnjači su podijeljeni u mišljenju da li će to izazvati probleme pred nadolazeću zimu, s obzirom na smanjenu isporuku ovog energenta zbog sukoba u Ukrajini.
Od marta ove godine pa zaključno sa 30. junom stopa popunjenosti skladišta povećana je sa 28 na 60 odsto. S istim ciljem, članice Evropske unije u maju su postigle koncenzus o zakonu koji predviđa obavezno punjene 80 odsto podzemnih rezervoara, a dosad je nekoliko zemalja tu kvotu ispunilo i preko 90 odsto.
Istovremeno, popunjenost skladišta u zemljama regiona ispod je evropskog prosjeka, tvrde stručnjaci, ali naglašavaju da će se to promijeniti do kraja godine. BiH, nažalost, i u ovom slučaju, ni na nebu ni na zemlji. Snabdjevenost ruskim gasom trenutno je dobra, ali se ne zna šta će biti za nekoliko mjeseci.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne novine” smatra da nemamo nikakva konkretna rješenja.
“Bilo je isplanirano da se određene količine skladište u rudniku Tuzla, ali je to odbijeno od strane Opštinskog vijeća Tuzla, tako da taj segment rudnika nikada nije mogao biti iskorišten kao podzemno skladište gasa. Teško je očekivati da bilo ko iz BiH zakupi skladište u bilo kojoj zemlji u okruženju”, kaže Bečarević, podsjetivši da ruski “Gazprom” kontroliše isporuku gasa u BiH i teško da bi dopustio da se na ovom prostoru skladišti “tuđi” energent.
Snabdjevnost Republike Srpske gasom je uredna i nema nikavih problema, kaže za “Nezavisne novine” direktor kompanije “Gas-Res” Ljubo Glamočić.
“Mi smo imali tu varijantu zahvata na ‘Turskom toku’, ali smo se obezbijedili, pošto ‘Gazprom export’ ima svoje skladište u Banatskom Dvoru u Srbiji, pola skladišta. Za naredni period nemamo najava da bi moglo doći do prekida snabdijevanja”, navodi Glamočić.
Za razliku od BiH, Srbija je planirala unaprijed. Krajem maja ove godine je potpisan sporazum sa Mađarskom, kojim je dogovoreno da Srbija u nekoliko mađarskih skladišta čuva 500 miliona kubnih metara gasa. Tom prilikom dogovoreno je i da će, ukoliko bude potrebno, Srbija moći da kupi gas od Mađarske. I BiH je imala svoj dogovor s Mađarima, kaže Bečarević, ali je to raskinuto.
“Raskinuti su svi ugovori o transportu, niti ko želi da priča o Mađarima o mogućoj saradnji i skladištenju gasa. Mađarski transportet FGCR ranije je podnio zahjtev za raskid ugovora od 20 miliona dolara, tako da ta slika nije baš dobra. Mi smo spržili sve te odnose, mi smo valjda veliki i nama to ne treba”, naglašava Bečarević i podsjeća da su cijene gasa na evropskim berzama dostigle iznos od oko 1.820 dolara za 1.000 kubika.
O isporuci i proizvodnji gasa raspravljao je i Savjet ministara BiH, ali tri strane nisu našle zajednički jezik o inicijativi za zaključivanje prednacrta sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”, na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik sa odvajanjem za Mostar, kao i ugovora između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije” na pravcu granica Srbije i BiH: Bijeljina – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad. Ova inicijativa, koja je stigla na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, nije imala podršku svih ministara, jer su, kako prenose mediji, postojala međusobna uslovljavanja po pitanju prihvatanja ugovora.
Mirza Kušljugić, iz Centra za održivu energetsku tranziciju, odgovara da gas ne rješava priču oko energetske tranzicije i navodi da su projekti koje obećavaju i za koja se zalažu nadležni megalomanski i neisplanirani.
“Smatram da se u čitavu priču oko gasa ulazi bez strateških proračuna i ekonomske isplativosti bilo koje investicije, zato što Evropa ide u suprotnom pravcu. Tamo je bila mantra gas kao tranzitno gorivo između uglja i obnovljivih izvora, a danas se to promijenilo i gas se koristi minimalno, a direktno se s uglja ide u obnovljive izvore energije”, pojašnjava Kušljugić.