Pravna lica, kako iz privatnih i javnih kompanija, kao i građani u Bosni i Hercegovini zbog visokih cijena goriva i ušteda sve više razmišljaju o kupovini električnih automobila.
“Sve je veći broj pravnih lica, kako privatnih i javnih kompanija, koja korištenje električnih vozila u službene svrhe vide kao ogroman benefit s aspekta ušteda, s jedne strane, te ekološke osviještenosti u pogledu smanjenja zagađenja, s druge strane”, navela je Karahasanova.
Istakla je da je u protekle dvije godine elektromobilnost u zemljama EU doživjela veliku ekspanziju i to zahvaljujući subvencijama i brojnim benefitima.
“U BiH tih poticaja dosad nije bilo, ali je neminovno istaknuti da je elektromobilnost malo-pomalo stigla i u BiH. Najbolje govori podatak o broju članica Udruženja za elektromobilnost, kojih je po osnivanju 2019. bilo nekoliko, a sad ih je već oko 40 sa stalnom tendencijom rasta”, kazala je Karahasanova.
Dodala je da na ulicama u BiH možemo vidjeti lagani rast broja električnih vozila, a naročito onih koji pripadaju turistima.
“Više nije neobično vidjeti sve veći broj punionica uz objekte, hotele, restorane, tržne centre, što govori u prilog stanju elektromobilnosti u BiH, koja je neminovnost na putu ka smanjenju zagađenja iz transporta”, pojasnila je Karahasanova.
Navela je da je Udruženje iniciralo Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila, jer bi se tako doprinijelo poboljšanju uvoza ovih vozila, povoljnijim cijenama, većem interesu i unapređenju u pogledu starosne i ekološke prihvatljivosti vozila na ulicama u BiH.
“Suspenzija i smanjenje carina nije dovoljna mjera. Od velikog značaja su i subvencije pri kupovini, koje nemamo”, naglasila je Karahasanova.
Prema podacima Udruženja za elektromobilnost pri Privrednoj komori FBiH, u BiH trenutno imamo oko 173 punionice sa 205 konektora, ali svakodnevno taj broj raste.
“Prošle godine u oktobru je bilo 139 punionica na nivou BIH, samim tim za svega nekoliko mjeseci evidentan je rast i pojačan interes. Ipak, veći dio tih punionica su AC ili spore punionice i u privatnom su vlasništvu, to jest u okviru restorana, hotela, trgovačkih centara i slično, što znači da pod hitno treba da olakšamo procedure za izgradnju javnih punionica, a naročito na ključnim koridorima i brzim cestama s težnjom ka izgradnji DC ili brzih punionica na tim lokcijama”, stoji u podacima.
Kažu da najviše punionica za električne automobile imamo u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli.
Kako je za “Nezavisne” ranije rekao Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila bi trebalo da bude usvojen u Savjetu ministara BiH do kraja ove godine.