Ugled Angele Merkel posljednjih je sedmica u Njemačkoj prilično narušen, piše Telegraph. Nakon invazije na Ukrajinu, bivši ministri koji su služili u njenom mandatu, redom se odriču njene vanjske politike.
‘Nikad u životu nisam mislio da ćemo ući u takvu krizu s Rusijom’, rekao je Wolfgang Schäuble, bivši ministar finansija tokom Merkelinog mandata.
‘I ja sam mislio da moramo sarađivati s Rusijom. Danas znam: pogriješio sam, svi smo pogriješili.”
‘Suočeni smo s gorkim saznanjem’, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji je za vrijeme Angele Merkel bio ministar vanjskih poslova.
‘Držali smo se izgrađenih mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali. Bio sam u krivu, ali nisam bio jedini’, kazao je.
Ali žena u središtu svih tih zbivanja bila je prkosna. Merkel je dala kratku izjavu u kojoj osuđuje invaziju na Ukrajinu, no kaže da ‘ostaje pri svojoj odluci’ iz 2008. godine da blokira članstvo Ukrajine u NATO-u.
Osim toga, nije rekla više ništa, ostavljajući Njemačkoj da razmatra njenu ostavštinu samo nekoliko mjeseci nakon što je otišla u penziju kao jedan od najvećih kancelara u njemačkoj historiji.
‘Merkelino toksično naslijeđe još će dugo zaokupljati ovu zemlju’, grmio je Alexander Marguier, urednik konzervativnog časopisa Cicero i dugogodišnji kritičar Angele Merkel.
Na pitanje je li Merkel totalno krivo shvatila Vladimira Putina tokom svojih 16 godina na vlasti, zamjenik šefa Bundestaga iz redova CDU-a, Johann Wadephul, rekao je da je vrijeme da bivša kancelarka objasni neke stvari.
‘Nadam se da će Angela Merkel uskoro pronaći vremena i prilike da detaljnije prokomentira svoju politiku prema Rusiji’, rekao je Wadephul.
Rat u Ukrajini nije posve poništio njeno naslijeđe, već je bacio neugodno svjetlo na one dijelove njene vladavine koje bi većina Nijemaca radije zaboravila.
Postignuća zbog kojih su je slavili prije samo nekoliko mjeseci, i dalje su netaknuta. Bolesnu njemačku ekonomiju je pretvorila u ekonomsku snagu kakva je danas.
Provela je Evropsku uniju kroz krizu uvođenja eura i Brexit, a blok je ostao jedinstven.
Ali ukrajinski rat rasvijetlio je manje uspješna područja njene ostavštine.
Bivša kancelarka bila je toliko popularna da se Olaf Scholz kandidirao kao njen nasljednik uprkos tome što dolazi iz suparničke stranke. Čak je njenu čuvenu pozu uzeo kao svoj zaštitni znak.
Ali on je u nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, poništio mnoge njene važne odluke.
Napušten je projekt plinovoda Sjeverni tok 2, kao i čitava energetska politika zbog koje je Njemačka bila ovisna o ruskom plinu.
Također, najavio je novo veliko ulaganje u odbranu Njemačke od čak 100 milijardi eura i obećao da će Njemačka konačno ispuniti ciljeve NATO-a o vojnoj potrošnji.