Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, obratio se danas članovima Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET) tokom sjednice u Briselu.
Lider DF-a je u svom obraćanju bio veoma direktan i koncizan, a takvo nešto je i najavio na početku svog govora.
– S obzirom na sva dešavanja na evropskom kontinentu, agresiju Rusije na susjednu nezavisnu i suverenu Ukrajinu, do sada neviđeno jedinstvo gotovo svih zemalja Evrope, ne samo članica EU, u odgovoru na ovu agresiju kao i na refleksiju te agresije na Zapadni Balkan, a samim time i na moju zemlju, obaveza mi je biti direktan i govoriti ne baš uvijek diplomatskim jezikom, rekao je Komšić.
Govorio je o ključnim ruskim akterima u Bosni i Hercegovini, te je poručio da ruska politika “zamrznutog konflikta” na Zapadnom Balkanu treba biti prihvaćena kao sigurnosni izazov.
– Ponovit ću i ono što svi već znate – ko su ključni ruski politički akteri u mojoj zemlji sa nadom da će se to ovaj put čuti i upamtiti. To je važno jer ruska agresija na susjednu Ukrajinu, ugrožena sigurnost cijelog evropskog kontinenta, dugogodišnja ruska politika ‘zamrznutog konflikta’ na Zapadnom Balkanu kao i u mojoj zemlji, sada, napokon mogu i trebaju biti shvaćeni i prihvaćeni kao sigurnosni izazov, kazao je on.
Kada je u pitanju Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, Komšić kaže da je to za njega najvažniji dokument nakon Dejtonskog sporazuma.
U tom kontekstu, kazao je Komšić, BiH ima tri puta odnosno tri opcije kuda ići sa trenutne političke raskrsnice.
– U slučaju realizacije 14 preporuka iz mišljenja, Bosna i Hercegovina se nepovratno okreće Evropskoj uniji. Uniji zasnovanoj na poštivanju i zaštiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva nas građana, pojedinaca, bez obzira na rasno, etničko, vjersko ili bilo koje drugo porijeklo ili opredjeljenje, ističe Komšić i dodaje ta bi pristupanje NATO-u garantovalo egzistenciju našoj zemlji.
Drugi izbor je, prema Komšićevom mišljenju, da sve ostane onako kako trenutno izgleda. Trenutno stanje nazvao je stagnacijom, koja je neizdrživa za građane Bosne i Hercegovine.
– Drugi izbor za moju zemlju jeste da sve ostane ovako kako je sada. Objašnjavati kakvo je sada stanje, mislim da nije potrebno. Svima nam je poznato. To je stanje stagnacije i latentnog konflikta koje je neizdrživo za građane BiH. Neizdrživo je jer se BiH nalazi u konstantnoj blokadi institucija i etničkim napetostima. Etnička podjeljenost se pokušava predstaviti kao trajna kategorija bosanskohercegovvačkog društva dok nesigurnost, neizvjesnost i korupcija dovode do masovnog iseljavanja, većinom, mladih ljudi iz BiH, poručuje on.
U takvom stanju, pristojan život može imati samo pojedinac koji je, kako kaže lider DF-a, član vladajuće stranke ili osvjedočeni pripadnik neke etničke skupine.
– Sve to govori u prilog činjenici da je sadašnji, ne samo ustavno pravni okvir, nego i koncept organizacije društva koji počiva na njemu prevaziđen i da dalje insistiranje na njemu vodi u dekadenciju. Ili prosto rečeno, u propast koje niko neće biti pošteđen, rekao je Komšić.
On kaže da je Rusija, do agresije na Ukrajinu, bila najveći zagovornik trenutnog stanja stagnacije, zato što je takav “zamrznuti konflikt” odgovarao Moskvi.
– Rusija je zapravo pravilno procijenila da ‘zamrznuti konflikti’ na zapadnom Balkanu, a time i u mojoj zemlji predstavljaju sigurnosni rizik za NATO i EU i bila je najveći zagovornik zadržavanja sadašnjeg stanja, smatra on.
Treći put je onaj u kojem se možemo vratiti unazad i na osnovu kojeg može izbiti čak i konflikt.
– A to je kretati se nazad u odnosu čak i na sadašnje stanje. Sigurno rezultat ovakvog izbora jeste konflikt. Do toga konflikta će u tom slučaju sigurno doći. Trenutak izbijanja tog konflikta ovisiće o tome da li je BiH u svom ustavno-pravnom uređenju nastavila putem etničkih podjela. Ovisit će o tome da li formalizirala te podjele kako u Ustavu BiH tako i u svome zakonodavstvu koje će biti izraženije i veće nego što su to sada, a ovisit će i o vanjskom poticaju ili okolnostima u regiji, ističe Komšić.
Poručuje da bi svaka dalja etnička podjela u BiH mogla dovesti do aktiviranja ranijih, etničko zasnovanih, konflikta.
– Podsjećanja radi, sadašnja dominantno etnički zasnovana ustavno-pravna struktura, sa djelimičnim građanskim pristupom, koja se zasniva na konceptu konstitutivnih naroda već je izvor, za sada, političkih konflikata koji se najbolje vide u blokadi države, rekao je on.
Govoreći o izbornoj reformi, Komšić kaže kako elektorski sistem izboru na jednom dijelo teritorije BiH definitivni početak disolucije naše zemlje.
Kao problem je istakao i miješanje susjednih zemalja u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
– To se postiže i narušavanjem suvereniteta Bosne i Hercegovine od strane susjeda kroz koncept brige susjednih država za pripadnike naroda koji su zapravo autohtoni državljani i građani BiH. Taj koncept ide do te mjere da se susjedne države otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja BiH. Ako vam ovo liči na situaciju u Lugansku i Donjecku, politiku Rusije i do čega je sve dovela ta politika, u pravu ste, to je isti agresivni koncept jedne države koja nastoji da zavlada drugom državom, kaže on.
Ruskim igračima u BiH nazvao je dvojicu visokih zvaničnika u bh. politici – Dragana Čovića i Milorada Dodika.
– Kako drugačije nazvati politiku koja dolazi iz Srbije, a nazvali su je ‘srpski svet’, identično tzv. ‘ruskom svetu’. Kako drugačije nazvati otvoreno miješanje Republike Hrvatske u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, poput izmjene Izbornog zakona, a sve sa pozivanjem na zaštitu prava hrvatskog naroda u BiH, a da to ne liči na Putinovo pozivanje na zaštitu ruskog naroda u Ukrajini. Iz tog razloga nije ni čudno da među najvjernije saradnike Rusije na zapadnom Balkanu ubrajamo i dva danas prisutna gospodina – Milorada Dodika i Dragana Čovića, ističe Komšić.
Za Dodikovu neutralnost po pitanju Ukrajine, Komšić kaže da je identična saučesništvu. Podsjetio je i na zajedničke stavove pojedinih hrvatskih i ruskih zvaničnika po pitanju naše zemlje.
– Neutralnost koja je identična saučesništvu. Zar je potrebno podsjećati na stav Čovića kako Rusija treba pojačati prisustvo u BiH. Zar je potrebno podsjećati na usuglašen identičan stav ministra vanjskih poslova Hrvatske i Sergeja Lavrova po pitanju izmjene Izbornog zakona BiH. Šta je još potrebno da bi se vidjela „putinovska matrica“ u takvom pristupu, kako domaćih političkih faktora tako i političkih faktora iz susjedstva?, upitao je Komšić.
U zaključku svog obraćanja, Komšić je jasno rekao dao treći put ne može donijeti ništa dobro Bosni i Hercegovini.
– On sigurno ne vodi moju zemlju u Evropsku uniju. Ne vodi ka poštivanju osnovnih ljudskih prava građana moje zemlje. Ne vodi poštivanju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ne vodi Bosnu i Hercegovinu ka stabilnoj demokratiji i demokratskom društvu. Ne vodi borbi protiv korupcije, itd. itd. Vodi nas ravno u vještački kreirane etničke podjele sa izvjesnim konfliktom, zaključio je on.