Rusija bi mogla bankrotirati prije nego što uspije osvojiti Ukrajinu. Finansijski problemi jednostavno napreduju brže od njene vojske. Same sankcije su još najmanji problem, jer dio njih još nije ni implementiran, a od onih koje jesu većina nije mogla vremenski imati nikakvog efekta, piše zagrebački Index.hr.
Ono što ju trenutno uništava su očekivanja. Ta očekivanja su, osim s koordiniranom izolacijom Rusije, povezana i s vojnom situacijom u Ukrajini, koja se ne razvija onako kako je Putin zamišljao.
Kurs nacionalne valute je pao na više od 100 rubalja za jedan dolar, izgubivši trećinu vrijednosti od početka godine. 40 posto deviznih rezervi Centralne banke Rusije je zamrznuto, čime je ozbiljno ograničena njena sposobnost da se bori protiv kolapsa rublje.
To ju je prisililo da uvodi oštre politike, poput podizanja referentne kamatne stope s 9.5 na 20 posto, a ministarstvo finansija je propisalo izvoznim kompanijama da 80 posto svojih deviznih prihoda moraju automatski mijenjati za rublje.
Veliki dio finansijskog sistema Rusije izbačen je iz SWIFT-a, globalne mreže kojom komunicira većina finansijskih institucija na svijetu. To ozbiljno otežava poslovanje i trebaju se tražiti alternativni, manje sigurni kanali.
Moskovska berza krahirala, dionice ruskih kompanija po berzama EU i SAD-a bezvrijedne
Berza u Moskvi ugašena je već tri dana. Prije zatvaranja berzovni indeks je oštro pao zbog nagle rasprodaje. Zbog toga je donesena uredba kojom se strancima zabranjuje da prodaju dionice, što ionako ne mogu jer je berza zatvorena. Strani investitori su vlasnici od 15 do 20 biliona rubalja vrijednosti dionica u Rusiji, što je otprilike trećina tržišta.
Federacija evropskih berzi vrijednosnih papira, organizacija koja okuplja sve berze u Europi (EU, UK, Švicarska i ostale države), oduzela je Moskovskoj berzi status člana posmatrača. Odluka je donesena jednoglasno, a u izjavi se izražava duboka podrška narodu Ukrajine.
Neke članice, poput Njemačke berze sa sjedištem u Frankfurtu, već su zabranile trgovanje dionicama ruskih kompanija i trgovanje investitorima iz Rusije. Osim evropskih berzi, i američke su zabranile trgovanje dionicama i drugim vrijednosnim papirima ruskih kompanija te investitorima iz Rusije
Dionice ruskih kompanija na Londonskoj berzi su izgubile čak 98 posto vrijednosti. Situacija na burzi u New Yorku nije ništa bolja. Isparile su stotine milijardi dolara. Tačnije, u trenutku pisanja ovog teksta nestalo je oko 570 milijardi dolara vrijednosti dionica ruskih kompanija samo na Londonskoj berzi.
Gazprom, Sberbank, Rosneft… situacija je sa svakom kompanijom ista, bavile se naftom ili finansijama. Sberbank je izgubio 99.99 posto vrijednosti i trenutna cijena dionice je 0.01 dolar, tj. jedan cent. U 2022. je banka ušla s cijenom dionice od 16 dolara, a još 28.02. je bila 1.06 dolara. Trenutno je trgovanje blokirano, pa se ipak ne mogu kupovati dionice najveće ruske banke za jedan cent.
Glavna ruska banka se raspada
Evropska centralna banka (ECB) objavila je da će Sberbank Europe, banka kćerka matičnog ruskog Sberbanka, uskoro propasti. Ruski Sberbank drži trećinu ukupne imovine svih banaka u Rusiji i njegova propast će sigurno urušiti cijeli finansijski sektor u Rusiji. Kako je vlasnik Sberbanka u Rusiji državni fond koji se velikim dijelom bavi penzionom štednjom, domino-efektom će propasti i penzije mnogih Rusa.
S druge strane, propast Sberbanka Europe ne predstavlja rizik za stabilnost finansijskog sistema EU. Ne samo da evropska banka kći ne predstavlja značajnu banku u EU nego je i matični Sberbank, daleko najveći u Rusiji, tek 26. najveća banka u Evropi (podatak vrijedi za početak 2022.)
Rusija prestala vraćati dugove, praktički je to bankrot
Rat u Ukrajini i sankcije uvedene Centralnoj banci Rusije, tj. zamrzavanje 40 posto deviznih rezervi, mogli bi dovesti do toga da Rusija ne može vraćati svoje dugove. To praktički znači državni bankrot. Rusija je ustvari već prestala vraćati neke dugove, čime je praktički u bankrotu.
Centralna banka Rusije je zabranila plaćanje kuponskih isplata za vlasnike obveznica. Kuponske isplate su kao kamate i izdavatelj obveznice mora na godišnjoj bazi isplaćivati vlasniku obveznice određeni postotak nominalne vrijednosti, sve do dana dospijeća obveznice, kada izdavatelj obveznice (u ovom slučaju Rusija) mora onome ko je kupio obveznicu vratiti puni iznos vrijednosti obveznice.
Primjerice, Rusija izda obveznicu od 10.000 rubalja s kuponskim isplatama od 7.5 posto. To znači da će netko kupiti obveznicu od 10.000 rubalja, a prema njoj će imati pravo na godišnju isplatu od 750 rubalja. Naravno, stranci će rublje mijenjati u dolare i eure. Ako je obveznica izdana na pet godina, onda će nakon proteka tog razdoblja onaj ko ju je izdao morati vratiti dug po kojem je izdana (10.000 rubalja), a tokom tih pet godina će vlasniku obveznice plaćati kuponsku isplatu.
Plaćanje tih kuponskih isplata je zaustavila Centralna banka Rusije da bi se zaustavio odljev dolara iz ruske privrede i dodatno pogoršao kurs rublje prema dolaru. Kuponske isplate strani vlasnici dobiju u rubljima, ali onda kupuju dolare i time smanjuju količinu dolara u Rusiji, a povećavaju količinu rublji, čime se stvara dodatni pritisak na pad vrijednosti rublje,
Ukratko, radi se o očajničkom potezu kojim se pokušava zaustaviti obezvrjeđenje rublje, ali istodobno je Rusija praktički prestala vraćati svoje dugove, tj. bankrotirala je. Još vraća glavni dug tj. isplaćuje dospjeli dug po dospijeću obveznica ali ne plaća kuponske isplate. Ali CDS ugovori (credit default swap), kojima se investitori osiguravaju od bankrota, pokazuju da je vjerovatnost 56 posto da će Rusija prestati vraćati i glavni dug, što je najveći nivo od 2008.
Kreditni rejting oštro pao u status “smeća”
Kreditne rejting agencije Fitch i Moody`s su oštro smanjile kreditni rejting Rusije. Fitch s BBB+ na B-, što je spuštanje za šest pozicija, čime je investicijski rejting Rusije ušao duboko u status “smeća”. Moody`s je kreditni rejting Rusije spustio s Baa3 na B3, također za šest pozicija i u status “smeća”.
U svojim izvještajima navode da su sankcije EU i SAD-a kojima se zabranjuju bilo kakve transakcije sa Centralnom bankom Rusije imale veći utjecaj od prijašnjih sankcija. Navodi se i da je izgledno da će Rusija prestati vraćati svoj dug (djelomično je već i prestala) i da su sankcije veće nego što su prognozirali te će imati dublje finansijske implikacije.
Sankcije će osjetno smanjiti i BDP Rusije, čime se revidira ranije očekivanje kreditnih rejting agencija o rastu BDP-a Rusije od 1.6%.
U J.P. Morganu smatraju da su sankcije značajno povećale mogućnost da Rusija prestane plaćati svoj vanjski javni dug. Za sada su međunarodne finansijske institucije oprezne i vjerojatno neće službeno proglasiti bankrot dok Rusija ne odbije platiti izdane obveznice na datum dospijeća.
Rupa u bankarskom sistemu sve veća
Centralna banka Rusije je 2.3.2022. objavila da manjak likvidnosti bankarskog sektora iznosi 68 milijardi dolara, tj. 6.9 biliona rubalja, dok je samo dan prije iznosio 5.9 biliona rubalja. Pokrenut je program repoaukcija kojim Centralna banka Rusije pokušava sačuvati likvidnost bankarskog sektora, ali trenutno gubi tu bitku.
Ruske banke i kompanije duguju gotovo 400 milijardi dolara u inostranstvu, no sve i da žele, ne mogu vraćati te dugove zbog zabrane Centralne banke Rusije. Prisiljene su ne vraćati dugove, što tehnički predstavlja bankrot.
Sankcije se iz dana u dan proširuju, a nove sankcije koje je najavila EU će ozbiljno oštetiti rusku privredu.
Advokati za trgovinu i bankarstvo sa sjedištem u Bruxellesu koje je intervjuirao specijalizirani portal za pravo Law.com International rekli su da će Rusija u početnoj fazi iskusiti brzo rastuće cijene, a kasnije veliku krizu likvidnosti te potom inflaciju. Nove sankcije će ograničiti mogućnost ruskih kompanija da kupuju ili prodaju robu i usluge od tvrtki izvan Rusije, prema navodima Philip Torbøl, osnivačkog partnera bruxellskog ureda odvjetničke tvrtke K&L Gates.
“Sankcije koje imamo danas na stolu uvelike će ograničiti mogućnost ruskih tvrtki da kupuju ili prodaju robu i usluge od kompanija izvan Rusije”, rekao je Philip Torbøl, osnivački partner briselskog ureda odvjetničkog društva K&L Gates.
Poduža je i lista kompanija koje su prestale poslovati na tržištu Rusije: Apple, Audi, AMD (čipovi), Amazon, Adobe, BMW, Bolt, Boeing, Chevrolet, Cadillac, Carlsberg, Coca-Cola, Danone, Disney, Dell, Ericsson, Ford, General Motors, Harley Davidson, Intel, Jaguar, Lenovo, Maersk, Mercedes, Netflix, Nike, Nestle, Porsche, Renault, Scania, Volvo, Volkswagen i mnoge druge.
Ako i pobijedi, bit će to Pirova pobjeda
Sudeći po svemu, finansijski udarac Rusiji će biti golem. Čak ako se i ostvare svi vojni ciljevi u Ukrajini, cijena koju će Rusija platiti zbog rata bit će astronomska. Prvo će nastupiti kriza likvidnosti u finansijskom sektoru (tačnije, već je nastupila), nakon toga će Centralna banka morati stvarati sve više rubalja da bi održala likvidnost sistema, što će još dublje gurati rubalj prema gubitku vrijednosti, a Centralna banka Rusije ne može efikasno održavati kurs jer su joj devizne rezerve (euri i dolari) zamrznute.
Inflacija se već popela na 9.05 posto godišnje zaključno s 25.2.2022., a do tog datuma se ništa od navedenoga još nije ni počelo događati. Rusija kao država ne plaća kuponske isplate i time efektivno ne vraća inostrani dug. Tehnički je to već bankrot. ruskim bankama i kompanijama je zabranjeno vraćati inostrani dug, pa su tehnički i one u bankrotu. Povratak na tržište u takvim okolnostima će biti iznimno težak.
Čak i ako Rusija pobijedi, to će biti klasični primjer Pirove pobjede.