Rezultati analize pokazali su da se u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske koristi čist kiseonik.
“Uzorak koji je uzet u UKC-u pokazao je da je čistoća kiseonika 99,90 na jednoj lokaciji, a na drugoj 99,92, što znači puno bolje nego što je i zakonom propisano za lijek”, rekao je na konferenciji za novinare u Administrativnom centru Vlade Srpske u Banjaluci premijer Srpske Radovan Višković.
On je dodao da je prema nalazu u bolnici “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru kiseonik čistoće 99,96.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković je izjavio i da sve što je u Republici Srpskoj spinovano o takozvanoj aferi kiseonik nakon rezultata analiza uzoraka pada u vodu.
Višković je istakao da će Vlada pripremiti krivične prijave protiv svih onih koji su uzrokovali štetu zbog ove priče.
“Ovo je zločin protiv zdravlja ljudi. Unošenje panike je kažnjivo i Zakonom o zaštiti zdravlja”, rekao je Višković na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je rekao da će Vlada iskoristiti sva zakonska rješenja i protiv svih koji su unosili laži i klevete biće podnesene krivične prijeve i zahtjevi za nadoknadu štete zdravstvenom sistemu, građanima i Republici Srpskoj.
“Takozvana afera kiseonik, koja je nametnuta, niti je postojala niti postoji, što daju rezultati referente ustanove“, rekao je Višković.
Vezano za različite informacije koje se pojavljuju u medijima, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, kao jedino ovlašteno i kompetentno tijelo u Bosni i Hercegovini u oblasti lijekova i medicinskih sredstava, daje sljedeće
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je 2008. godine donijela Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima. U skladu sa donešenim zakonom uspostavljena je Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kao nadležno tijelo u Bosni i Hercegovini, između ostalog, za izdavanje dozvole za proizvodnju lijekova, izdavanje dozvole za velepromet lijekova, izdavanje dozvole za stavljanje u promet lijeka, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, poslove fakmaceutsko inspekcijskog nadzora, praćenja neželjenih dejstava… Također, u zemljama Evropske Unije kao i regiona postoje nadležna tijela za lijekove sa istim ovlaštenjima. Svrha postojanja Agencije je osiguranje sigurnih, kvalitetnih i djelotvornih lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine, odnosno zaštita javnog zdravlja.
Kontrola kvaliteta lijekova u Bosni i Hercegovini se obavlja u Kontrolnom laboratoriju Agencije, a koja je u mreži Službenih kontrolnih laboratorija za lijekove (OMCL – Official Medicine Control Laboratories). Za specifične analize Agencija, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, može angažovati drugu laboratoriju, a koja se također nalazi u mreži Službenih kontrolnih laboratorija za lijekove, odnosno laboratoriju priznatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine za poslove kontrole kvaliteta svake serije proizvedenog, odnosno uvezenog lijeka. Ispitivanje medicinskog kisika se vrši u skladu sa metodama i zahtjevima kvaliteta navedenim u specifikaciji kvaliteta odobrenoj od Agencije u postupku davanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, a koja se bazira na monografiji važećeg izdanja Evropske farmakopeje, a čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina.
Svaki lijek, uključujući i medicinski kisik koji je prošao postupak registracije u Bosni i Hercegovini treba imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet, treba biti proizveden i kontrolisan od ovlaštenog proizvođača u skladu sa tom dozvolom, kontrolisan od Agencije ili druge laboratorije koju ovlasti Agencija, i distribuiran u Bosni i Hercegovini od ovlaštenog veleprometnika.
Slijedom navedenog, nalaz uzorka kisika, izdat za kisik koji je stavljen u promet bez da su ispunjeni zahtjevi iz Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, a koji je pri tom uzorkovan od neovlaštenog lica i kontrolisan od neovlaštenog laboratorija, ne može biti validan, te se pojedine izjave o njegovom odgovarajućem kvalitetu ne mogu smatrati utemeljenim.
Na kraju, postavljamo pitanje da li su zakoni u Bosne i Hercegovine jednaki za sve?