“Odgovorno tvrdim da su i Dženan i David ubijeni. Problem je što se ne može jednostavno dokazati da sudije i tužioci rade s umišljajem kako ne bi nešto dokazati, i na taj način krše zakone”, kaže Ifet Feraget, advokat ovih porodica za Radio Slobodna Evropa (RSE).
David Dragičević nestao je u Banjaluci 18. marta 2018., a njegovo beživotno tijelo pronađeno je šest dana poslije na ušću Crkvene u Vrbas.
Roditelji tvrde da je David ubijen.
Dvadesetjednogodišnji Dženan Memić iz Sarajeva preminuo je 15. februara 2016. godine nakon teških povreda koje je zadobio 8. februara 2016. godine dok je sa djevojkom Alisom Mutap šetao Velikom alejom u sarajevskom naselju Ilidža.
Od početka, porodica stradalog Dženana Memića tvrdi da je on ubijen.
“To što još uvijek nisu razjašnjene okolnosti pod kojim su izgubili život, na najdrastičniji način kompromituju bh. pravosuđe”, ističe Feraget, dodajući da su ovi slučajevi najveće afere u bh. pravosuđu.
Feraget proziva Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV), za koje kaže da je detaljno upoznato sa ovim slučajevima i da nije ništa preduzelo.
Tokom javne rasprave u Sarajevu pod nazivom “Pravo na pravdu” u novembru 2019. godine, šef delegacije EU u BiH, Johan Satler (Johann Sattler) je izjavio da “posljednje ankete u odnosu na 2018. godinu ukazuju na pad povjerenja građana u pravosuđe sa 41 na 19 posto”.
U Mišljenju Evropske komisije za BiH, objavljenom u maju 2019. godine, među četrnaest ključnih preporuka, reforma pravosuđa je posebno naglašena.
Zašto nedostaje povjerenje u bh. pravosuđe?
Nedostatak posvećenosti vladavini prava, fundamentalni je problem Bosne i Hercegovine, naveo je u svom specijalnom izvještaju, objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe), nezavisni pravni stručnjak, njemački sudija, koji je radio u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji na unapređenju pravosudnog sistema. U dokumentu na dvadeset pet strana ukazao je na zabrinjavajuće nedostatke.
“Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja” navodi se u Pribeovom izvještaju.
Prije nekoliko dana, izvještaje o radu VSTV-a za 2018. i 2017. nisu prihvatili poslanici i delegati Parlamenta BiH (na sjednicama 16. i 23.januara.) Isto se desilo i sa Izvještajem za 2016. godinu.
Sudija Suda BiH Branko Perić, komentarišući za RSE postojeću situaciju, podvlači kako nije ključni problem to što u Parlamentu nisu usvojeni izvještaji VSTV-a ili prema zvaničnoj formulaciji, što nisu primljeni k znanju.
“Veći je problem to što Parlament u posljednjih dvadeset godina nije raspravljao o stanju u pravosuđu. Ni jedan problem pravosuđa nikada nije bio predmet skupštinske rasprave. Tako izgleda da za parlamentarce pravosuđe ne postoji, niti problemi u ovoj oblasti. To znači da je politika ušla u pravosuđe i da ga dobro kontroliše. Političarima bolje pravosuđe i ne treba, njima treba pravosuđe koje se bavi svojim skandalima, a ne efikasan, profesionalan i nezavisan pravosudni sistem. Samo neprofesionalno pravosuđe garantuje političarima da njihov kriminal neće nikada doći na dnevni red”, kaže Perić i dodaje:
“Ja mislim da je ova višegodišnja igra o neusvajanju izvještaja VSTV- a samo privid neprijateljstva između politike i pravosuđa, čije trenutno stanje savršeno odgovara političarima. Ono je njihov posjed. Parlamentu ne treba nikakav izvještaj da bi se pokrenula rasprava o vladavini prava. Izvještaj eksperta Pribea bio je za to najbolja prilika, ali niko nije ni mrdnuo prstom. Pribeov izvještaj, iako je objavljen u decembru prošle godine, više niko i ne spominje”, kaže sudija Perić.
Politika i pravosuđe, ko na koga utiče?
Srđan Blagovčanin, direktor Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, naglašava da to što parlamentarci nisu dali podršku izvještajima VSTV -a, potvrđuje nezadovoljstvo radom pravosuđa u cjelini.
“Stanje je odavno postalo alarmantno. Parlament mora imati ulogu nadzora, u oblasti u kojoj postoje višestruki problemi. Radi se u prvom redu o političkoj kontroli nad radom pravosuđa i o kontroli organizovanog kriminala nad pravosuđem, koje se nije uspjelo izboriti s ključnim problemima, prije svega s korupcijom. Dovoljan je podatak da bh. pravosuđe nije uspjelo da procesuira ni jedan krupan slučaj političke korupcije, govori o stepenu kontrole politike nad pravosudnim sistemom”, kaže Blagovčanin.
Erna Mačkić, iz Centra za društvena istraživanja ‘Analitika’, podsjeća na opšte nezadovoljstvo vladavinom prava, posebno građana koji su u slučajevima neistraženih okolnosti, kao što su slučajevi smrtno stradalih Dženana Memića i Davida Dragičević.
“Ove porodice su imale snage da se bore, da utiču na rad pravosudnih organa, a šta je s drugim koje to ne mogu? Ali, i nakon brojnih protesta u Banjaluci i u Sarajevu, nema odgovora zašto predmeti nisu okončani.
Da li postoje pritisci na tužioce i sudije, možda nisu dovoljno zaštićeni u svom radu? Jednostavno se mora uraditi pregled stanja i vidjeti da li ima sve više ima političkog pritiska na rad tužilaca, sudija, pa i članova VSTV-a?
Takođe, nemamo nikakav dokaz da pravosuđe dobro radi svoj posao u oblasti korupcije, zloupotrebe položaja, organizovanog kriminala. Ukoliko se i podigne neka optužnica protiv političara, slijedi njegovo oslobađanje od odgovornosti. Dok se ne desi dubinska promjena i ne ostvari nezavisno pravosuđe i dalje će ovu oblast karakterisati opće nezadovoljstvo”, poručuje Mačkić.
Brojni su razlozi zbog kojih cijeli pravosudni sistem mora pretrpjeti radikalne reforme, upozorava Srđan Blagovčanin, iz Transparensy internationala.
“EU je pokušavala dati podsticaj reformama što do sada nije dalo rezultate.S tim u vezi i civilno društvo se uključilo u izradu specijalnog Pribeovog izvještaja, predlažući da se kao prvi korak provede provjera svih nosilaca pravosudnih funkcija – da se istraže njihove političke veze, njihove eventualne veze s kriminalnim grupama, da se utvrdi njihov kvalitet rada. To je predloženo po uzoru na model koji se provodi u Albaniji i koji je dao stanovite rezultate.
Imajući u vidu činjenicu da postoje ozbiljne optužbe za veliki broj nosilaca pravosudnih funkcija u smislu korumpiranosti i političkih veza, to bi bio dobar korak u postizanju integriteta u pravosuđu i povjerenja građana”, smatra Blagovčanin.
Šta je VSTV?
Prema zakonskoj regulativi, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa.
VSTV je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu, navodi se u zakonu kojim je uspostavljen 2004. godine.
U nezavisnom ekspertnom izvještaju EU, koji je sačinio sudija Rajnhard Pribe pored ostalog se navodi: ” Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja”.
RSE/Autorica: Gordana Sandić-Hadžihasanović