Iako je bilo očekivano da će nova metodologija za pregovarački proces biti predstavljena javnosti još ove sedmice, iz Brisela stižu informacije da će doći do manjeg kašnjenja, ali da suština prijedloga koji su se čuli u javnosti ostaju ista.
Naime, podsjećanja radi, jedna od najvećih novina bi bila mogućnost vraćanja “na popravni” zemalja za koje bi se utvrdilo da su napravile nazadak u odnosu na kriterijume za članstvo. Kako će u konačnici izgledati nova metodologija, ostaje da se vidi.
“Nezavisnim” je juče Ana Pisonero, službenica za odnose s javnošću Evropske komisije, kratko pojasnila da odlaganje neće biti dugo te da će metodologija uskoro biti predstavljena.
Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, “Nezavisnim” je rekao da ni u novoj metodologiji ne treba očekivati ništa suštinski novo. Prema njegovim riječima, naime, čak i to zloglasno vraćanje zemalja nije novi instrument, već da je i dosad taj mehanizam suštinski postojao, ali da nije korišten.
“Ono što smo naučili iz dosadašnjeg procesa, koji uključuje pregovore o poglavljima, je da kad otvorite poglavlja očekivanje da će se napraviti iskoraci nije baš donijelo rezultate. Pogledajte Srbiju i Crnu Goru, od 35 poglavlja samo dva su zatvorili, tako da će tu biti razlika u smislu načina vođenja pregovora, provjera koje se rade, rokova, koja aktivnost ima koji rok i tako dalje”, rekao je Zatler “Nezavisnim”.
Pojasnio je da će ta mogućnost “vraćanja” biti stvarni instrument, te da će se ubuduće više nego dosad insistirati na vladavini prava.
“Ono što je najvažnije je da ostaje evropska perspektiva za svih šest zemalja zapadnog Balkana. Ono naše inicijalno obećanje koje je za vas najrelevantnije je da se morate prilagoditi ako hoćete da postanete dio kluba”, rekao je on.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, kaže za “Nezavisne” da se već neko vrijeme u briselskim kuloarima i na konferencijama govori o francuskom prijedlogu da se zemlje koje ostvare nazadak vrate na prethodnu fazu pregovora.
“Ovaj prijedlog u principu nije loš, jer postepeno priprema zemlje za apsorpciju evropskih sredstava i evropeizaciju državnih i javnih uprava i javnih politika na sektorski način, ali to ne može biti zakrpa na rani koju je Emanuel Makron, francuski predsjednik, nanio svojim vetom. Takve alternative ili prijedlozi takođe bi se mogli tražiti uz uslov da dobiju zeleno svjetlo Sjeverne Makedonije i Albanije”, ističe Kočan za “Nezavisne”.
Međutim, zabrinut je šta bi se moglo desiti s procesom pristupanja ako ne bude bilo saglasnosti između zemalja članica s obzirom na to da postoji razlika između istočnih i zapadnih zemalja članica EU o tome kakvu metodologiju treba primijeniti.
Naime, kako nam je objasnio jedan od naših sagovornika iz Brisela koji je želio da ostane anoniman, zemlje Višegradske grupe, odnosno Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, žele da se proces primanja zemalja zapadnog Balkana dodatno ubrza, dok su zemlje Zapada, naročito Francuska i Nizozemska, da se proces uspori, ako ne i skroz zaustavi. Ove zemlje se boje da bi nedovoljan napredak u oblasti ljudskih prava i pravne države mogao destabilizovati EU.
Takođe, kako su “Nezavisne” prve pisale, očekuje se i imenovanje specijalnog predstavnika EU za zapadni Balkan, a neki mediji pišu da bi se na toj poziciji najvjerovatnije mogao naći slovački diplomata Miroslav Lajčak, koji je bio i visoki predstavnik u BiH od juna 2007. do marta 2009. godine.
Zvizdić i Čović s Varheljijem
Predstojeći samit u Zagrebu biće prilika za fokusiranje na Balkan te za podsticanje razvoja obrazovanja i ekonomije, rekao je Oliver Varhelji, komesar za proširenje, nakon razgovora s Denisom Zvizdićem, predsjedavajućem Predstavničkog doma BiH, i Draganom Čovićem, predsjedavajućim Doma naroda BiH, nakon sastanka u Briselu.
Zvizdić i Čović su iskazali potpunu opredijeljenost i posvećenost BiH svim procesima koji je vode ka evropskim integracijama, ekonomskom rastu i razvoju, jačanju vladavine prava i daljoj saradnji sa zemljama u regionu.
Zvizdić je rekao da su evropske integracije najefikasniji instrument za prihvatanje evropskih vrijednosti, dok je Čović istakao značaj evropskih integracija u svjetlu jačanja unutrašnje stabilnosti BiH te je naglasio potrebu izmjene Izbornog zakona BiH.