Taman kada se počeo nazirati kraj pandemije koronavirusa, u Indiji se pojavio njegov delta soj, koji se širi svijetom. Tvrdi se da je mnogo zarazniji od drugih sojeva, ali mnogo toga o njemu još nije poznato.
Delta soj je dvostruka genetska mutacija koronavirusa u njegovom površinskom proteinu – E484Q i L452R, a što označava tačan položaj genoma. Ostali poznati sojevi, koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također nazvala po slovima iz grčkog alfabeta, imaju pojedinačne mutacije.
Smrtnost tokom posljednjeg pandemijskog vala u Indiji je pokazala koliko je delta soj koronavirusa opasan. Tome su doprinijeli i mali broj vakcinisanih i nepoštivanje epidemioloških mjera.
U aprilu ove godine Deutsche Welle (DW) je prenio obrazloženje njemačkog Instituta za zarazne bolesti “Robert Koch” o tome šta znači mutacija.
“Kada novi oblik virusa pronađe način da izbjegne imunološki sistem, nauka to naziva mutacijom bjekstva (Escape Mutation). Prema Institutu ‘Robert Koch’, ove mutacije dovode do ‘smanjene sposobnosti da se patogeni neutrališu antitijelima ili T-ćelijama’. Odlučujući faktor je, međutim, koliko to smanjenje sposobnosti zapravo ima efekta. Te mutacije također mogu biti opasne za one koji su već vakcinisani, kao i za one koji su se oporavili od koronavirusa”, objasnili su u spomenutom institutu.
Dosta je nepoznanica o ovom soju virusa, a to se odnosi i na to da li na njega utječu postojeće vakcine protiv koronavirusa. Za napomenuti je da još uvijek uopće nije poznato da li vakcinisani mogu prenijeti virus, a to se odnosi i na ovaj soj.
“Britanska istraživanja pokazala su da vakcina djeluje i protiv delta soja”
Međutim, do sada provedena istraživanja su pokazala da su pojedine vakcine učinkovite protiv svih sojeva, pa i protiv delta soja. Na to je u razgovoru za Jutarnji list ukazao dr. Ivan Christian Kurolt, molekularni biolog zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
“Koliko znamo, vakcina pruža zaštitu i od indijskog soja, barem prema britanskim istraživanjima, koja su također pokazala da osobe koje su prebolovale koronavirus imaju jednak rizik da se zaraze indijskim, kao i britanskim sojem. Isto vrijedi i za osobe koje su vakcinisane objema dozama. Mislim da je važno imati što veći broj potpuno vakcinisanih, dvjema dozama. Budući da se indijski soj lakše širi, ako dođe u populaciju koja nije dobro vakcinisana, lakše će se prenijeti sa čovjeka na čovjeka”, upozorio je dr. Kurolt.
Koliko je imunizacija važna pokazuju države u kojima je veliki broj vakcinisanih, jer je u njima najvidljivije da se smanjio broj zaraženih, smanjio se broj onih koji imaju teške simptome zaraze i smanjio se broj preminulih. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) je u najavio vakcinaciju trećom dozom zbog pojave delta soja u ovoj zemlji.
No, mikrobiolog Branko Rihtman ne misli da je to trenutno dobra ideja.
“Ima li ko da mu objasni da treća doza iste vakcine ne pomaže. Ako hoće da daje treću dozu (a za sada ne treba), mora da čeka da razviju vakcinu koja pokriva nove sojeve”, poručio je Rihtman preko Twittera.
Delta soj utvrđen u najmanje 92 države
Veći broj zaraženih delta sojem koronavirusa je i u državama u kojima je veliki broj vakcinisanih. To je slučaj i u Izraelu, u kojem je polovina odraslih potpuno vakcinisanih osoba bilo zaraženo ovim sojem, piše CNBC. Zbog toga je izraelska vlast ponovo pooštrila epidemiološke mjere, a to je značilo ponovno obavezno nošenje zaštitne maske u zatvorenom prostoru.
Delta soj je nagnao pojedine zemlje da još više ubrzaju imunizaciju. Za sada je u najmanje 92 zemlje prijavljeno njegovo prisustvo, a među njima je i Hrvatska. Srbijanski epidemiolog Predrag Kon smatra da je samo pitanje dana kada će se pojaviti i u ovoj susjednoj državi. Ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu u vezi s pandemijom, onda se Konova pretpostavka opravdano može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu.
Bosna i Hercegovina još ugroženija
Opasnost od delta soja koronavirusa u Bosni i Hercegovini je utoliko veća zbog toga što je u njoj mali broj vakcinisanih i što se vrlo malo poštuju epidemiološke mjere. S druge strane, zemlje u kojima je znatno veći broj vakcinisanih pooštravaju epidemiološke mjere. Pa je tako i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala i potpuno vakcinisane da nose maske zbog toga što je ovaj soj mnogo zarazniji i zbog toga što je u pojedinim dijelovima svijeta malo imuniziranih, piše Klix.ba.