Novinari frilenseri su zbog posljedica pandemije virusa korona u najtežem položaju od svih medijskih radnika, jer su medijske kuće zbog smanjenih prihoda prvo njima otkazale ugovore kako bi mogle sačuvati poslovanje, ističu predstavnici novinarske profesije.
Iz Savjeta za štampu BiH za “Nezavisne” kažu da je pandemija virusa korona uzrokovala brojne ekonomske poteškoće bh. medijskoj industriji, te da su posljedice i dalje prisutne.
“Ovo se svakako najteže odrazilo po zaposlenike u medijima jer su brojne medijske kuće, suočene s drastičnim smanjenjem prihoda od oglašavanja, bile prinuđene smanjivati njihov broj kako bi se uspjelo sačuvati poslovanje”, kazali su iz Savjeta za štampu BiH.
Nažalost, kako navode, koliko god su bili oštećeni zaposleni po osnovu ugovora o radu, utoliko više su se štetne posljedice pandemije odrazile na frilensere, kojima nisu nuđeni novi angažmani.
“U fokusu medija i javnosti od marta prošle godine je pandemija, tako da su se drastično smanjili prostor i potreba za izvještavanjem o drugim temama”, naglašavaju iz Savjeta za štampu BiH, te dodaju da će sužavanje medijskog prostora i snižavanje nivoa medijskog pluralizma, bez reakcije vlasti i pomoći medijima, prouzrokovati nesagledive i nepopravljive posljedice po stanje medijskih sloboda u zemlji.
Brankica Smiljanić, frilenser novinarka, kaže da su frilenseri u nepovoljnom položaju jer nemaju stalno zaposlenje, nisu prijavljeni na biro, bez zdravstvenog osiguranja su, a epidemija je samo dodatno pogoršala njihov položaj.
“Mnogo novinara je dobilo otkaze. Niko ne traži novinare saradnike, a jedino što nam sada pomaže su grantovi iz inostranstva, koji nam omogućavaju da dobijemo priliku za rad”, kazala je Smiljanićeva za “Nezavisne novine”.
Ona je, kako navodi, nedavno osnovala grupu na Facebooku pod nazivom “Freelance novinari”, čiji su članovi novinari frilenseri, ali i studenti iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, s kojima razmjenjuje prilike za poslove.
Iz Udruženja “BH novinari” kažu da su brojni novinari frilenseri od početka pandemije do sada ostali bez angažmana u medijima za koje su radili, što je direktna posljedica pandemije, odnosno nastojanja mnogih medija da znatno redukuju svoje troškove.
“Nakon proglašenja vanrednog stanja u martu prošle godine, oko 10 odsto novinara i drugih medijskih radnika u BiH je ostalo bez posla, a ugovori sa honorarnim saradnicima i frilenserima su prekinuti u mnogim medijskim kućama”, rekli su iz Udruženja “BH novinari” za “Nezavisne novine”.
Dodaju da se procjenjuje da su komercijalni prihodi medija u BiH u proteklih godinu dana smanjeni između 30 i 50 odsto, te da je očekivano da su se u takvim okolnostima među prvima “na udaru” našli upravo frilenseri, bez stalnih ugovora o radu i zakonskih prava koja podrazumijeva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme.
“Jedan od najvećih problema je u tome što frilenseri, ali i brojni drugi medijski profesionalci ne poznaju dovoljno svoja radna prava”, kazali su iz Udruženja “BH novinari”.
Dodaju da, kada se govori o unapređivanju njihovih prava, prvenstveno treba raditi na kvalitetnijem definisanju zakonskih odredaba o radu frilensera, kao i na jačanju njihovih kapaciteta u oblasti poznavanja radnih prava.
Smiljanićeva kaže da je pričala s članovima Udruženja “BH novinari” kako bi napravili klub za novinare frilensere, te očekuje i vjeruje da će uspjeti da ga osnuju.
U Udruženju “BH novinari” imaju čak 83 frilensera novinara i blogera. Kako kažu iz ovog udruženje, oni im se najčešće obraćaju za pomoć i podršku kada je u pitanju ostvarivanje njihovih radnih prava, kao i u slučajevima fizičkih i verbalnih napada i prijetnji koje doživljavaju.