Dok bh. političari tvrde da je BiH odlično podnijela ekonomske posljedice pandemije, istovremeno statistika upozorava – vanjski dug zemlje vrtoglavo raste. A rekord bi uskoro mogao biti ponovno oboren, ukoliko se sadašnjih 8,6 milijardi vanjskog duga poveća za milijardu i pol maraka najavljenih iz MMF-a. Može li se balon ispuhati?
Ni pandemija, ako je vjerovati političarima, ne može ništa stamenitoj bh. ekonomiji. Bakir Izetbegović, lider SDA, tvrdi da odlično stojimo u odnosu na okruženje i Europu, ali, priznaje – sve to zahvaljujući kreditima.
“Naravno da stanje nije sjajno, Ali, mi dosta dobro stojimo. Na primjer, na Balkanu smo drugi, odmah iz Srbije, po tome kako smo podnijeli ekonomski udar pandemije. Da nije bilo tih financijskih injekcija i aranžmana to ne bi bilo tako. Valja produžiti s tim”, rekao je Izetbegović.
Statistika, ipak, upozorava. Vanjski dug BiH u posljednjih godinu dana povećan je za više od pola milijarde maraka, na 8,6 milijardi. Ako uzmemo u obzir da BiH broji 3, 5 miliona stanovnika, mada realno ima znatno manje, svaki građanin je zadušen za oko 2.500 maraka. Kada se podvuče crta, Republika Srpska Srpska prednjači u zaduživanju ispred Federacije.
“Republika Srpska je u relativnom smislu gotovo duplo više zadužena nego Federacija BiH. I to se vidi najvećim dijelom kroz povećanje internog duga, odnosno izdavanje novih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu i otkup istih od strane komercijalnih banaka“, istaknuo je ekonomista Admir Čavalić.
Ponižavajuća pozicija
BiH osvaja rekorde u zaduženosti, ali bi uskoro i ovaj mogao biti oboren. Vlasti traže još milijardu i pol od MMF-a, za prevazilaženje ekonomskog udara pandemije, koji smo, tvrde bh. političari, do sada uspješno izbjegli.
“Ovo je ponižavajuća pozicija za sve građane u BiH, da ima ovakvu vlast. A ne mogu da se načudim i da oni koji vode glavnu riječ, nisu svjesni situacije u koju su doveli BiH ali i sami sebe”, kazao je Mladen Bosić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
Čavalić je istaknuo:
“Umjesto da to investiramo kako bi povećali potencijal našeg ekonomskog rasta, a što bi nam pomoglo da vraćamo dugove u budućnosti, mi najvećim djelom kredite trošimo na tekuću potrošnju i za održavanje administrativno-birokratkog aparata”.
No, BiH nije prezadužena, prema udjelu duga u BDP-u. Sa 35 posto spada u red najmanje zaduženih u regionu, naspram hrvatskih 85% ili sprskih 56% BDP-a. Ipak, BiH živi na kreditima, vanjski dug vrtoglavo raste, koji je na kraju prošle godine prešao 12 milijardi maraka.