Na Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla hospitalizovano je oko 200 pacijenata koji su zaraženi koronavirusom. Broj zaraženih se konstantno povećava. U prosjeku se dnevno testira nešto više od 300 osoba. Kapacitet za tretman teško oboljelih pacijenata je sve manji, zaštitne opreme nedostaje, a zalihe testova su minimalne zbog čega je nizak procenat ukupno testiranih. Problema je mnogo, zdravstveni sistem u borbi protiv koronavirusa gubi bitku na primarnom nivou na kojem su covid-ambulante slabo organizovane i sve nefunkcionalnije u borbi protiv pandemije.
Covid-ambulante domova zdravlja u Tuzlanskom kantonu, koje bi trebale biti prva brana u borbi protivkorona virusa, nisu adekvatno organizovane kada je u pitanju sprječavanje širenja zaraze, tvrde na UKC-u Tuzla, koji bi mogao doživjeti kolaps ukoliko tretman pacijenata na nižim nivoima zdravstvene zaštite ostane isti.
“Bio sam prisutan ispred vrata Covid-ambulante Doma zdravlja Tuzla, gdje piše da rade od 8 do 10 sati, što je pomalo iskarikirana ideja Covid-ambulante. Mislim da ono što se radi na terenu u domovima zdravlja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još nije dobro organizovano. Koncept covid-ambulante još nije zaživio u našem kantonu”, tvrdi Šekib Umihanić, pomoćnik direktora za medicinske poslove UKC-a Tuzla
Direktor UKC-a Tuzla Vahid Jusufović kaže: “Ovdje se pritisak vidi evidentno. Otvoreno se vidi – čim prođe 3 ili 4 sata poslijepodne, odmah saniteti krenu dolaziti i uhvati se red ispred covid-ambulante. Mora raditi 24 sata. Covid-ambulanta ne može biti obični kontejner sa 10 kvadrata, to moraju biti zasebne prostorije”.
Bez obzira na sve češće negodovanje građana koji se žale na, kako kažu, veoma loše funkcinisanje nadležnih službi, u Domu zdravlja Tuzla kažu da nema problema i da sve normalno funkcioniše.
“Sasvim regularno funkcionira od početka kako je uspostavljena, i radnim vremenom i ekipama na terenu. Nemamo mi tu problema nikakvih”, ističe Adis Nišić, portparol Doma zdravlja Tuzla.
Najviše trpe pacijenti koji, ne svojom krivicom, neblagovremeno stižu na medicinski tretman na UKC.
“Pacijenti dolaze u jednom teškom kliničkom stanju, kad se u suštini može vrlo malo i pomoći takvim pacijentima. Odbrana svakog sistema podrazumijeva da se taj sistem organizuje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a ne na nivou kliničkog centra. Ukoliko bi trebalo da se imenuju krivci u ovakvoj situaciji, to su svakako menadžmenti domova zdravlja koji nisu proveli niti provode naredbe kriznih štabova ministarsatva zdravstva”, napominje Umihanić.
Spas od kolapsa UKC-a mogli bi biti smještajni kapaciteti Opće bolnice u Gračanici koja bi ubuduće mogla hospitalizovati pacijente koji nisu u kritičnom stanju.
“Mi u potpunosti obradimo svog pacijenta jer ipak smo mi sekundarni nivo bolnica – da bismo olakšali tom covid-centru koji je zaista preopterećen. Nismo još covid-bolnica, ali imamo po odluci federalnog Kriznog štaba, svoje kapacitete određene za slučaj potrebe da budemo i covid-centar”, naglašava dr. Jusuf Hodžić, direktor Opće bolnice u Gračanici .
Umihanić dodaje kako bi ovakvo rasterećenja kapaciteta bilo dobro.
A testova na koronavirus uvijek nedostaje, krivci su spore javne nabavke i politika.
Kako kaže Nišić, pribavili su određenu količinu briseva i prenosivih medija: “Međutim, to je nedovoljna količina kada je u pitanju uzimanje uzoraka za građane Tuzle. Obraćamo se i višim instancama – kantonu i Federaciji i državi BiH – da se taj problem riješi”.
“13 osnivača, 13 politika. I to je jasno kao dan. Stvar je jasna, oni treba da obezbijede briseve i podloge da uzmu. Nijedan bris neće biti vraćen sa testiranja sa naše mikrobiologije. To je sve. To nije skupa roba. Znači, uzmite, radite svoj posao”, poručuje Jusufović.
Zdravstveni sistem na području TK-a još nije pred kolapsom. No, slaba organizacija i nefunkcionalnost institucija koje su ključne za sprječavanje širenja zaraze moglo bi ozbiljno destabilizovati zdravstveni sektor.
Piše: Omer Hasanović, federalna.ba