Evropske države vraćaju restriktivne mjere kako bi spriječile daljnje širenje koronavirusa, i dalje se opirući potpunom prekidu društvenih aktivnosti, no zatvarajući škole, otkazujući medicinske zahvate koji nisu hitni i regrutirajući studente medicine.
Većina evropskih vlada je tijekom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratila u život svoja gospodarstva već pogođena velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog vala pandemije. No povratak aktivnosti u normalu, navode u svom pregledu Index i Hina, od gužvi u restoranima do početka novih školskih godina, doveo je do velikog rasta broja novozaraženih na cijelom kontinentu.
Kafići i drugi ugostiteljski objekti zatvarani su među prvima pod novim restriktivnim mjerama, no širenje zaraze sada je ispit spremnosti vlasti da ostave škole otvorene i održe funkcioniranje zdravstvenog sustava.
Slovenija objavila nove drastične mjere, uvode djelomični lockdown
Slovenska vlada u srijedu kasno navečer objavila je da uvodi nove drastične mjere u borbi protiv korone.
Od ponedjeljka će se škola od petog razreda osnovne škole naviše održavati na daljinu. Od petka se uvodi i ograničavanje kretanja između crvenih statističkih regija u Sloveniji, kojih je sedam. U tim će regijama nošenje maski biti posvuda obvezno, ograničit će se rad određenih uslužnih i sportskih djelatnosti i zabraniti okupljanje više od deset ljudi, javljaju slovenski mediji.
Ove se mjere uvode nakon što Slovenija danima ima visoke brojke novozaraženih koronavirusom. Jučer ih je bilo 707, najviše dosad.
Premijer Janez Janša predstavio je nove mjere za suzbijanje širenja novog koronavirusa.
“Nalazimo se između narančaste i crvene faze. Trenutno imamo sedam statističkih regija koje su crvene, pet narančastih i žutih”, uvodno je rekao Janša. Prema njegovim riječima, vlada je na sjednici odlučila da će se neke mjere koje je donijela primijeniti na cijelu zemlju, a neke selektivno na regije s lošijom epidemiološkom slikom.
“Mjere su usvojene danas, sutra će biti objavljene u službenom glasilu. Neke će stupiti na snagu u petak, druge u ponedjeljak”, dodao je Janša.
Kako je objasnio Jelko Kacin, mjere vezane za školovanje stupaju na snagu u ponedjeljak, a ostale na snagu u petak.
Djelomični lockdown se uvodi u regijama u kojima je stanje najgore
Drastične mjere koje podrazumijevaju i djelomični lockdown neće se, dakle, primijeniti na cijelu zemlju nego na one regije u kojima je stanje najgore.
Mjere koje se primjenjuju na sve stanovnike odnosno cijelu Sloveniju su ponovno uvođenje učenja na daljinu za više razrede osnovnih škola (od 5. razreda) te za sve razrede srednje škole (stupa na snagu u ponedjeljak). Visokim učilištima i sveučilištima već je ranije preporučeno da na taj način organiziraju što više pedagoških procesa.
Ocijenjeno je da dosadašnje mjere i restrikcije nisu dale željeni rezultat pa treba uvesti nove koje bi na snazi trebale biti najmanje dva tjedna.
Slovenska vlada u srijedu je također prihvatila zahtjev turističkog sektora da se tzv. besplatni turistički bonovi koji su građanima podijeljeni radi spašavanja sezone mogu koristiti i početkom iduće godine.
Do sada ih je iskoristilo oko polovice građana. Zbog rasta zaraza i mogućnosti da dođe do zatvaranja hotela i drugih turističkih kapaciteta zbog epidemije, vlada se odlučila za produženje roka za njihovo korištenje na iduću godinu iako ih je po zakonu kojim su bonovi uvedeni trebalo iskoristiti najkasnije do kraja ove godine.
Francuska uvela policijski sat, proglašeno je i izvanredno stanje
Francuska vlada je u srijedu donijela izvršnu uredbu o uvođenju izvanrednog zdravstvenog stanja koja stupa na snagu u subotu 17. listopada u ponoć na čitavom državnom teritoriju zbog pogoršanja stanja epidemije covida-19.
“Policijski sat se uvodi na četiri tjedna i ići ćemo u parlament kako bismo ga produljili do 1. prosinca. Šest tjedana je vrijeme koje će, čini nam se, biti korisno”, rekao je Emmanuel Macron u televizijskom intervjuu.
Policijski sat se od ovog vikenda uvodi od 21 do 6 sati po srednjoeuropskom vremenu u više velikih gradova u zemlji gdje se epidemija naglo širi, poput Pariza i okolice, Marseillea, Lyona, Montpelliera, Lillea i Toulousea.
To znači da će se restorani, barovi, kazališta i kina zatvarati u 21 sat.
“Više nećemo odlaziti u restorane nakon 21 sat, nećemo ići prijateljima na proslave jer znamo da se najveći broj ljudi zarazi u takvim prigodama”, rekao je predsjednik.
Prekršiteljima prijeti kazna od 135 eura. Tijekom dana život se ne bi trebao znatnije promijeniti.
“I dalje ćemo raditi, to je potrebno našem gospodarstvu i nama, naša djeca će i dalje ići u školu”, rekao je Macron.
Više neće biti ograničenja kretanja u zemlji, rekao je na kraju predsjednik, pozivajući sunarodnjake da privatna okupljanja ograniče na “najviše šest osoba”.
“Nismo izgubili kontrolu”, opetovao je dvaput predsjednik, priznajući ipak da situacija “zabrinjava”.
Epidemija novog koronavirusa odnijela je u Francuskoj više od 32.000 života.
Češka i Rusija preselile školu na internet, Sjeverna Irska zatvorila škole na dva tjedna
Češka, europska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati tisuće studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti.
“Nekad smo na rubu suza”, rekla je Lenka Krejcova, glavna medicinska sestra u bolnici Slany blizu Praga, dok se opći odjel bolnice pretvara u odjel za oboljele koronavirusom.
Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica. U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dva tjedna.
“Nemam nikakvih dobrih vijesti. Na rubu smo katastrofe”, kaže poljski imunolog Pawel Grzesiowski dok njegova država u srijedu bilježi rekordnih 6526 novih zaraza i 116 smrtnih slučajeva.
Velike europske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tijekom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu.
Nizozemska zatvorila kafiće i restorane
Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.
Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, no ostavila je škole otvorenima. Dnevni broj novozaraženih u Europi u prosjeku je 100 tisuća, što je trećina ukupnog svjetskog rasta broja novih slučajeva. U tjednu do 11. listopada više od polovice slučajeva u Europi dogodilo se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Rusiji i Španjolskoj, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
“To je zbrka, sinko moj, što da ti kažem? Doista ne znamo kako će to završiti”, kazala je jedna umirovljenica u Rimu.
Britanska oporba poziva Johnsona na novi lockdown, on se zasad opire toj ideji
Britanskog premijera Borisa Johnsona oporba poziva na novi lockdown na razini cijele Engleske, no on se zasad opire. Ondje raste broj hospitalizacija pa se pripremaju poljske bolnice. Vlasti u Kataloniji najavit će ili zatvaranje kafića i restorana ili drastičnu redukciju njihovog radnog vremena.
U Belgiji, državi s drugim najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika u Europi, bolnice moraju rezervirati četvrtinu svojih kreveta za zaražene covidom-19.
“Danas ne vidimo kraj tunela”, poručio je Renaud Mazy, direktor bolnice Saint-Luc u Bruxellesu.
Strože mjere moguće i u Hrvatskoj
Članica Znanstveenog savjeta vlade, Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, rekla je jutros na HRT-u da su i u Hrvatskoj moguće strože mjere.
“Jučer smo imali savjet i razgovarali smo o mjerama, opći savjet je da je situacija ozbiljna i da treba ljude osvijestiti da se mjere poštuju. mjere su dobre, ali se ne poštuju. Epidemija se zahuktava, nismo još u fazi eksponencijalnog rasta, ali bismo uskoro mogli biti”, rekla je.
Govoreći o mjerama rekla je da bi se moglo ići na još strože mjere.
“Ako ovo ovako nastavi, naravno da će se ići na još strože mjere”, rekla je.