Taman kada je kriza na Bliskom istoku počela da jenjava, vlast u Republici Srpskoj građane je obavijestila da mogu očekivati poskupljenja, a “jedino” što stanovništvo ne zna jeste – na koji način će se djelovati da do njih ne dođe.
Zakasnjeli efekat
I baš kada se na benzinskim pumpama dešavaju trendovi koje su vozači s nestrpljenjem čekali, radovanju se počeo nazirati kraj.
Naime, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac rekao je da je zbog stabilizacije prilika na Bliskom istoku došlo do pada cijena nafte i na domaćem tržištu, ali da su zbog takozvanog zakašnjelog efekta krize u narednom periodu moguća određena poskupljenja.
Puhovac je dodao da na tržište tek stiže roba koja je proizvedena i transportovana u periodu kada su cijene energenata bile znatno više, zbog čega su moguća poskupljenja.
Ministar se nada
“Nadamo se da taj efekat neće značajnije uticati na kretanje cijena, ali ćemo nastaviti pažljivo da pratimo stanje na tržištu i reagujemo ukoliko bude potrebe”, rekao je ministar trgovine i turizma Republike Srpske.
Poručuju mu iz udruženja za zaštitu potrošača da nije dovoljno pratiti stanje na tržištu i reagovati ako bude trebalo, nego se, kažu, mora reagovati odmah.
“To je zadatak ne samo ministra, nego cijele Vlade. Politika u vezi sa cijenama je veoma loša. I sama priča o poskupljenjima izaziva mučan efekat, a pogotovo ako nešto ne preduzmu. To da će oni pratiti cijene, pa to i građani mogu da prate. Već sada bi trebalo da budu pripremljene mjere da se poskupljenje ne desi”, ocjenjuje u izjavi za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.
Goran Mrkić, urednik poslovnog portala BiznisInfo, kaže da je razumljivo da skuplji transport od prije nekoliko mjeseci tek sada dolazi na naplatu, ali, kako dodaje, građanima sama ta informacija i objašnjenje ne znače mnogo.
“Umjesto da vlasti samo prate situaciju, od njih se očekuju konkretni potezi prije nego što te nove cijene udare ljude po džepu. Država mora odmah da pošalje inspekcije na teren i maksimalno stegne kontrolu marži na osnovne namirnice, kako trgovci ne bi iskoristili ovu situaciju za vještačko podizanje cijena i ekstraprofit”, naveo je Mrkić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Takođe, prema njegovim riječima, u ovakvim momentima moraju se paliti alarmi i aktivirati subvencije za domaće proizvođače, da se taj udar ublaži.
“Posao institucija nije da budu samo nijemi posmatrači i hroničari poskupljenja, već da aktivno brane i zaštite ionako ugrožen životni standard građana”, poručuje Mrkić.
Dinamika pada cijena
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da se, imajući u vidu stabilizaciju prilika na Bliskom istoku, na svjetskom tržištu cijena sirove nafte vratila na pretkrizni nivo.
“Dinamika pada cijena derivata ne prati taj trend i nesporno je da će se pokušati uspostaviti novi cjenovni nivo koji bi bio što je moguće viši u odnosu na period prije krize. Ovdje će se kao opravdanje koristiti izgovor o tome da su zavisni troškovi nabavke i dalje viši iako cijena nafte pada. Takođe igraće i na psihološki efekat prihvatanja nove ekonomske realnosti od strane potrošača koji će biti zadovoljniji sa nižim cijenama u odnosu na vrh inflatornog talasa”, ističe Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ono što treba da uradi država jeste istrajavanje na kontroli marži “uz prijetnje zatvaranjem, a ne prekršajnim kaznama”. Takođe, prema njegovim riječima, Konkurencijsko vijeće treba da preduzima mjere u sprečavanju i kažnjavanju dosluha i dogovaranja cijena.
Ograničenje marži
“Što se tiče mjera u segmentu ograničenja marži, one su imale kratkoročan efekat i zbog linearnog pristupa nisu realizovale puni potencijal. Mnogo bolji model bi bio uspostavljanje indeksa cijena hrane i energije kao proizvoda na koje srednja klasa troši blizu 70 odsto svog dohotka, te na osnovu socijalnih karti usmjeravanje pomoći iz budžeta u nivou rasta troškova izazvanih rastom cijena tih proizvoda. Na taj način bi se smanjilo rasipanje novca kroz linearnu pomoć, a sredstva bi došla do onih koji su najviše pogođeni”, naglasio je Mlinarević u izjavi za “Nezavisne novine”.
Ministar Puhovac je, podsjetimo, prije nekoliko dana izjavio da je Vlada Republike Srpske u periodu najvećih izazova preduzela niz mjera kako bi zaštitila građane i privredu. On tvrdi da je Vlada ograničenjem marži na naftne derivate, ali i na osnovne životne namirnice, sredstva za higijenu i lijekove nastojala da očuva stabilnost cijena i zaštiti životni standard građana.
“Uz to, kroz mjeru povrata od 10 feninga po litar goriva obezbijeđena je dodatna podrška i građanima i privredi. Posebno je važno što su ovom mjerom bili obuhvaćeni i poljoprivredni proizvođači u periodu sjetve, kada su troškovi proizvodnje najveći. Na taj način olakšan je njihov rad i pružena podrška domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji”, podsjetio je Puhovac.