Sve više mladih iz BiH želi studirati u inostranstvu zbog brojnih mogućnosti i prednosti koje fakulteti pružaju u zapadnoevropskim zemljama. Takođe, naša zemlja ima potpisane ugovore s pojedinim zemljama Evropske unije poput Slovenije gdje je za naše studente studij besplatan. No, mnogi studenti koji studiraju i odlaze na razmjene studenata u zemlje Evropske unije, donose sjajna znanja i praktična iskustva.
Andrea Petrović sprema se za treću godinu fakulteta arheologije i kulturne baštine u Sloveniji. Bosna i Hercegovina i Slovenija imaju potpisan ugovor pa za naše državljane školarina košta 34 eura.
ANDREA PETROVIĆ, studentica arheologije i kulturne baštine u Kopru
Oni nas drže kao kap vode na dlanu. Mi smo građani prvog reda i sve nam je omogućeno, imamo subvencioniran prevoz, hranu, smještaj do toga da nas jako poštuju i ne gledaju na nas kao na brojeve već kao na njihove kolege.
A velike su mogućnosti, priča nam Andrea, i za rad preko studentskih servisa.
ANDREA PETROVIĆ, studentica arheologije i kulturne baštine u Kopru
Imamo odjel Prošto študentsko delo i onda se preko toga traže poslovi kojih je raznih, u CA, prodavnicama, restoranima, sve ovisi gdje ima dostupno. Mislim da je najmanja plaća 8 eura po satu.
A upravo jedno od najčešće postavljanih pitanja studenata jeste i mogu li raditi dok studiram. Primjerice, u Danskoj je satnica za studente oko 15 eura. Odmah nakon Danske, najveća je oko 13 eura u Njemačkoj. Mnogi studenti iz BiH oslanjaju se i na honorarne poslove kako bi financirali troškove života tijekom studija u inozemstvu. Profesorica engleskog jezika na Univerzitetu u Tuzli, Nihada Delibegović Džanić, kaže nam da i Erasmus razmjene nude sjajne mogućnosti našim studentima.
NIHADA DELIBEGOVIĆ DŽANIĆ, profesorica na Odsjeku za engleski jezik UNTZ
Oni u Erasmusu dobiju zaista dobre stipendije koje im budu dostatne da ne moraju dodatno raditi, ali su u mogućnosti da odrađuju praksu koja im se vrednuje i upisuje dodatak diplomi.
Mladi ljudi iz naše zemlje već tijekom srednjoškolskog obrazovanja žele biti dio međunarodnog obrazovnog procesa. Odlazeći na različita svjetska i europska natjecanja shvaćaju da bi uz malo više volje nadležnih i naši fakulteti mogli biti na svjetskoj razini.
DŽASEN BRIGIĆ, zamjenik ravnatelja Međunarodne škole Tuzla
Mi svi znamo te neke prednosti tamo njihovog obrazovanja za kojim i mi tamo treba da težimo. Upravo ta neka praktična nastava, praktični dio gdje učenici mogu da stječu iskustva. Nadam se da će to u skorijoj budućnosti zaživjeti i kod nas pa da nećemo osjetiti nikako potrebu da šaljemo našu djecu vani, nego da ćemo im sve to moći obezbijediti i ovdje.
ALDINA PAŠIĆ, profesorica engleskog jezika u Međunarodnoj školi u Tuzli
Individualni pristup učeniku, mentorski pristup gdje se učenik osnažuje, njegov lični potencijal profesor prepoznaje, osnažuje, prati ga na njegovom karijernom putu i to je nešto što naša država u budućnosti treba da implementira. Jer ako mi na takav način budemo pristupali našim studentima, neće niko poželjeti da ode iz naše lijepe države.
OFF: Prema podacima koje smo dobili od Erasmus ureda u BiH, studenti iz BiH najviše odlaze na studij u Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Sloveniju, Hrvatsku, a posljednjih godina sve više i u Španjolsku. Jer mladi žele kvalitetno obrazovanje, a zbog vrijednosti koje pruže tijekom studija nerijetko ostaju u toj zemlji kao liječnici, znanstvenici, inženjeri.