U periodu od 2009. do 2019. godine BiH je izgubila oko 400.000 stanovnika, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Ovo je istaknuto tokom promocije zbornika radova „Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine“, Akademije nauka i umjetnosti (ANU) BIH, uz podatak da više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi van ove zemlje.
– Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak – rečeno je tokom promocije zbornika, koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.
Hronična nezaposlenost
– Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – kazao je akademik Mirko Pejanović.
Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori izdanja, uz Pejanovića, bili su i profesori Adnan Efendić i Pavle Mijović. Ukazali su na hitnost rješavanja demografskog pitanja u BiH i definiranja održivih javnih politika.
– Demografske promjene nisu samo statistički podaci. One oblikuju našu budućnost. BiH se suočava s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu – naglasio je prof. dr. Adnan Efendić.
On je ukazao na ekonomske uzroke i posljedice migracija, te naveo da su prostorne nejednakosti i nezaposlenost i niske plaće glavni okidači odlaska mladih.
Upravljanje migracijama
– Promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne – kazao je Efendić.
Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika. Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi. Najviše odlaze mladi od 20 do 29 godina, pa je prosječna starost stanovništva s 39,6 porasla na 42,5 godina.
– Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom – upozoreno je, uz poruku da je demografska revitalizacija jedan od najvažnijih izazova savremene BiH.