Krediti i depoziti na godišnjem nivou rastu u milijardama KM, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine.
“Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,23 milijarde KM (10,1%), kod privatnih preduzeća za 826,4 miliona KM (8,1%), kod vladinih institucija za 278,1 milion KM (25,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 92,8 miliona KM (16,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 59,5 miliona KM (23,5%)”, stoji u podacima Centralne banke BiH.
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju aprila ove godine iznosili su 26,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 295,1 milion KM (1,1%).
“Kreditni rast je registrovan takođe kod svih sektora: stanovništva za 167,7 miliona KM (1,3%), privatnih preduzeća za 78,2 miliona KM (0,7%), vladinih institucija za 7,3 miliona KM (0,5%), nefinansijskih javnih preduzeća za 39,1 milion KM (6,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 2,8 miliona KM (0,9%)”, piše u podacima Centralne banke BiH.
Kada su u pitanju depoziti, godišnja stopa rasta ukupnih depozita u aprilu 2025. godine iznosila je 7,2%, što je u apsolutnom iznosu 2,3 milijarde KM.
“Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,47 milijardi KM (8,8%), kod privatnih preduzeća za 748 miliona KM (10,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 217 miliona KM (12,0%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 77,7 miliona KM (3,8%) i kod vladinih institucija za 58,2 miliona KM (1,3%)”, navodi se u podacima.
Tako su depoziti rasli i na mjesečnom nivou.
“Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju aprila 2025. godine iznosili su 34,22 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 424,7 miliona KM (1,3%). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 130,8 miliona KM (0,7%), kod privatnih preduzeća za 194,3 miliona KM (2,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 43,9 miliona KM (2,3%), kod vladinih institucija za 33 miliona KM (0,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 22,7 miliona KM (1,1%)”, ističe se u podacima.
Ekonomista Admir Čavalić smatra da nemamo jasnu strukturu u sektoru stanovništva u kontekstu korištenja kredita, odnosno deponiranja finansijskih sredstava.
“Ne znamo koje kategorije stanovništva to rade, da li su siromašnije, bogatije ili one srednje klase. Možemo samo davati neke teze. Ovi podaci znače manjak investicione mogućnosti za domaće stanovništvo u kontekstu depozita. Sa druge strane, neki uzimaju kredite zbog potrošnje, odnosno potrošačke kredite zbog rasta cijena u prethodnih godinu dana. Što se tiče bankarskog sektora, on je izuzetno stabilan”, naglasio je Čavalić.