Predizborna obećanja gotovo redovno ostaju obećanja, a tek mali broj njih bude ispunjeno. Pokazao je to monitoring ispunjenosti obećanja Vlade Federacije BiH i oba Doma Parlamenta Federacije BiH, koji su predstavili Udruga građana i građanki “Zašto ne”, platforma Istinomjer i Javna rasprava. Tko je najviše obećavao, a tko je prekršio obećanja?
Više od polovine predizbornih obećanja nije ispunjeno. Podaci su to istraživanja Istinomjera tokom predizborne kampanje 2022. godine. Najviše su obećavali iz SDP-a BiH, a onda i iz Naroda i pravde, Naše stranke, HDZ a BiH i HDZ-a 1990. Najveći broj obećanja je iz oblasti ekonomije i socijalne politike.
“Među obećanjima čija je realizacija započeta u drugoj godini jesu tri koja su se odnosila na poreznu reformu, a koja su dali NS, HDZ BiH i SDP BiH. Započeto je i ispunjavanje obećanja koje se odnosilo na usklađivanje minimalne plate s troškovima života. Obećanje HDZ-a BiH o formiranju preduzeća Južna plinska interkonekcija ocijenjeno je prekršenim jer nedavno usvojeni zakon o toj interkonekciji ne predviđa novu javnu kompaniju”, naveo je Dalio Sijah iz platforme “Istinomjer”.
Vlada Federacije BiH, ističu, u dvije godine mandata ispunila je tri obećanja, jedno prekršila, započela 203, a 20 ih je u progresu.
“Ispunjenim je ocijenjeno obećanje o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini koje je obećano u smislu da će biti uvedena neradna nedjelja. Pored toga u progresu je devet obećanja među kojima su aktivni rehabilitacija osoba s invaliditetom, program zapošljavanja mladih i program zapošljavanja žena”, kaže Biljana Livančić-Milić iz Udruge građana i građanki “Zašto ne”.
U oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta nema ispunjenih obećanja u dosadašnjem mandatu. S druge strane, Parlament Federacije BiH je u protekle dvije godine održao 60 sjednica i razmatrao 184 zakona.
“Većina zakona koja je raspravljana u ovom parlamentu u oba Doma bila je iz oblasti ekonomije i socijalne politike. Oba Doma zajednički su raspravljala o gotovo 200 zakona, tačnije 184, od toga Predstavnički dom 95…”, kazala je Lamija Haračić iz platforme “JavnaRasprava.ba”.
Platforma Javna rasprava nudi mogućnost građanima da pitaju izabrane parlamentarce o problemima u društvu. Građani su za dvije godine postavili oko dvije hiljade pitanja, a dobili odgovor na njih tek 158. Rješenja problema za bolji život građana u Bosni i Hercegovini je još manje.