Analitičari nisu iznenađeni zbog toga što nove tehnologije neće biti uvedene na opštim izborima 2026. godine, te poručuju da imamo pravo sumnjati da to političari rade namjerno, jer im odgovara mogućnost izbornih malverzacija.
Politikolog Nikolina Lozo ističe da je u svim relevantnim izvještajima koji se bave indeksom demokratičnosti izborni proces jedan od ključnih elemenata.
“U Bosni i Hercegovini izborni proces je narušen i sporno je pitanje u posljednjih 10 godina”, poručuje Lozo.
Građani, kako je dodala, imaju osnova da sumnjaju u pravičnost izbornog procesa.
“Bili smo svjedoci izbornih malverzacija u Doboju 2020. godine, a zatim i snimka iz 2022. godine kada su posmatrači opozicije izbacivani sa biračkih mjesta. Uvođenje novih tehnologija svakako bi poboljšalo integritet i povjerenje u izborni proces. Svakako da ima osnova sumnjati da političari namjerno prolongiraju uvođenje novih tehnologija u izborni proces jer na taj način bi se onemogućile malverzacije čiji smo svjedoci iz izbornog ciklusa u izborni ciklus”, kaže Lozo za “Nezavisne novine”.
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da se političari u BiH, posebno oni u vlasti, godinama kriju iza demagoških fraza da se bore za demokratske i fer izbore, te kako izborne prevare i krađe ne utiču bitnije na izborne rezultate.
U suštini, kako ona dodaje, ako bi pristali na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, izgubili bi kontrolu nad ovim procesom zahvaljujući kojoj su se duboko usidrili u vlasti.
“Koristili su razne izgovore tipa da se uvođenjem softvera manipuliše izbornom voljom građana zarad interesa međunarodne zajednice, da bi ovakvim bravurama, odugovlačenjem sa usvajanjem budžeta, svjesno i namjerno opstruisali poboljšanje integriteta izbornog procesa. Ovakav odnos nije ništa drugo do cementiranje statusa quo i zaustavljanje dalje demokratizacije ionako krhkog društva i slabljenje institucija, te zakivanje partija u vlasti koje suvereno kontrolišu izborni proces godinama – čime potvrđuju partitokratski model vladanja”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.
Novinar Zoran Krešić ističe da nije posebno iznenađen najnovijim razvojem situacije u vezi sa uvođenjem novih tehnologija za izbore 2026. godine.
“Činjenica da se potvrda Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) odnosi na to da ‘nema para’ za takav poduhvat u zemlji gdje je politička stabilnost, financijska održivost i transparentnost uvijek pod upitnikom, nije iznenađujuća. U zemlji u kojoj proračun nije usvojen mjesecima nakon početka fiskalne godine bilo bi naivno očekivati ozbiljne promjene u izbornoj tehnologiji. Kada se doda to da je SIP duboko kompromitirana organizacija, čiji su sastav i rad pod velikim utjecajem političkih manipulacija, jasno je da pravi pomaci nisu mogući bez promjena u temeljima sustava”, kaže Krešić za “Nezavisne novine”.
Dodatno, u kontekstu uvođenja novih tehnologija, zanimljiv je, kako dodaje, i slučaj koji se odnosi na američku pomoć USAID-a, a koja je finansirala uvođenje tehnologija u izborni proces BiH, koristeći opremu kompanije “Smartmatic”.
“Sidni Pauel, bivša odvjetnica Donalda Trampa, podijelila je ovu informaciju na svom profilu, ističući kako je ‘Smartmatic’ postao poznat zbog optužbi za manipulaciju američkim izborima 2020. godine. Osim toga, spominju se i optužbe za korupciju povezane s tom tvrtkom. Takve informacije dodatno kompliciraju povjerenje građana u izborni sustav, posebno u zemlji poput BiH”, naglašava Krešić.
On dodaje da apsolutno podržava transparentnost izbornog procesa, ali…
“Ovdje se postavlja i pitanje legitimiteta i iskrenih namjera: dok se zagovara transparentnost i modernizacija, istovremeno vidimo kako su strane administracije u BiH već podigle ruke i distancirale se, što jasno pokazuje da iza tih inicijativa stoje i politički interesi koji nisu uvijek u skladu s boljim izborima za građane. U toj atmosferi, gdje političke manipulacije i financijske poteškoće prevladavaju, teško je očekivati da će izbori za 2026. godinu donijeti drastične promjene nabolje”, naglašava Krešić za “Nezavisne novine”.
Inače, predsjednica CIK BiH Irena Hadžiabdić istakla je da su sredstva za nove tehnologije trebala biti obezbijeđena do kraja aprila. Poručila je da bi se trebalo hitno pristupiti izmjenama i dopunama Izbornog zakona te CIK-u i partnerskim agencijama pomoći da stvore pouzdan, uvjerljiv, vjerodostojan i siguran sistem te da nabave opremu i aplikacije koje su potrebne za opšte izbore.
Hadžiabdićeva je istakla da su nove tehnologije pokazale da je rezultate moguće dobiti za 40 minuta, te podsjetila na prošle izbore.
“Za pet minuta je stiglo 30 posto rezultata putem skenera, a za 10 ili 15 minuta 60 posto rezultata. Imali smo problema u implementaciji i prezentaciji rezultata, ali što smo uradili, uradili smo samo za mjesec i po, što je veliki uspjeh”, rekla je Hadžiabdićeva.