Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine objavio je izvještaj koji razotkriva duboke sistemske probleme u upravljanju prekršajnim postupcima u oblasti saobraćaja. Propusti u zakonodavnom okviru, loša koordinacija institucija, slaba naplata kazni i veliki broj zastara dovode u pitanje efikasnost kaznenog sistema i sigurnost građana na cestama.
Prema nalazima revizora, iako prekršaji u saobraćaju predstavljaju svakodnevni izazov za nadležne organe i značajno utiču na bezbjednost, sistem upravljanja ovim postupcima u Federaciji BiH je fragmentiran, sporo reaguje i ne daje očekivane rezultate.
ZAKON POSTOJI, ALI SE NE PRIMJENJUJE
Uprkos hiljadama saobraćajnih prekršaja godišnje, sistem sankcionisanja u Federaciji BiH pokazuje ozbiljne slabosti. Kazne masovno zastarijevaju, računi se rijetko blokiraju, a vozila gotovo da se i ne oduzimaju. Revizija razotkriva da mnoge policijske uprave godinama ne koriste zakonske mehanizme prinude, dok institucije nemaju ni tačne podatke o broju prekršaja i naplaćenim kaznama. U nekim kantonima – prekršioci mogu mirno spavati, jer je kažnjavanje više izuzetak nego pravilo.
Revizija je ukazala na to da ne postoji jedinstven, centralizovani informacioni sistem koji bi povezivao policiju, sudove, ministarstva, poresku upravu i druge institucije uključene u proces prekršajnog kažnjavanja. Umjesto toga, podaci se vode u nepovezanim bazama, često ručno, uz brojne nedosljednosti i praznine u evidencijama.
Zbog takvog stanja, institucije otežano razmjenjuju informacije, a postupci se usporavaju, što direktno dovodi do brojnih zastara – slučajeva u kojima se prekršaji više ne mogu procesuirati jer su nadležni organi zakasnili u svojim postupanjima.
Infografika: Akta.ba
MASOVNA NENAPLATA KAZNI – OKO 60 MILIONA KM NA ČEKANJU
Poseban problem predstavlja naplata izrečenih kazni. Prema revizorskim nalazima, veliki broj novčanih kazni ostaje nenaplaćen, bez ikakvih posljedica po prekršioce. Nedovoljna saradnja s Poreskom upravom i izostanak prisilnih mehanizama naplate dodatno pogoršavaju stanje.
“U pojedinim slučajevima, institucije ne poduzimaju ništa ni nakon što sud potvrdi kaznu, čime se obesmišljava cijeli postupak”, navodi se u izvještaju.
Kako je vidljivo iz tabele za period 2021 – juni 2024. godine, evidentirani iznos nenaplaćenih novčanih kazni u pet kantona iznosi cca 60 miliona KM. Pored toga, iznos nenaplaćenih novčanih kazni iz 2021. godine je malo veći od 17 miliona KM, koji će se, shodno propisanom zakonskom roku, brisati iz RNK 2026. godine. Evidentno je i povećanje broja nenaplaćenih novčanih kazni iz godine u godinu.
Shodno navedenom, konstatovana je potreba za pojačanim aktivnostima uprava policije kako bi se osiguralo efikasnije provođenje prinudne naplate blokiranjem računa zbog neplaćenih novčanih kazni.
Priložene tabele iz revizorskog izvještaja dodatno potvrđuju glavne nalaze revizije o neefikasnosti u upravljanju prekršajnim postupcima u oblasti saobraćaja u FBiH.
NISKA ILI NIKAKVA AKTIVNOST NA PRINUDNOJ NAPLATI KAZNI
U periodu 2021–2024, samo tri kantonalne uprave policije (Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton i Kanton Sarajevo) su uputile zahtjeve za prinudnu naplatu kazni putem blokade računa.
Sedam kantona (USK, ŽP, BPK, SBK, HNK, ZHK, K10) nisu podnijeli nijedan zahtjev za prinudnu naplatu u više od tri godine.
Najaktivniji je bio MUP ZDK sa ukupno 179 zahtjeva, a slijede MUP TK sa 26 i MUP KS sa 0 do sredine 2024, što ukazuje na pad aktivnosti i u ovom kantonu.
Ukupno za cijelu FBiH – samo 205 zahtjeva za blokadu računa u četiri godine, što je izrazito nizak broj u odnosu na broj prekršaja i izrečenih kazni.
VELIKE RAZLIKE MEĐU KANTONIMA U ODUZIMANJU VOZILA
Kantoni se drastično razlikuju u broju provedenih mjera privremenog i trajnog oduzimanja vozila.
Najaktivniji su MUP ZDK i MUP SBK, sa ukupno:
ZDK: 348 vozila privremeno, 120 trajno.
SBK: 338 privremeno, 20 trajno.
MUP KS također ima visoke brojke: 278 privremenih oduzimanja.
Nula ili simboličan broj mjera u BPK, ŽP, HNK i ZHK – što ukazuje na neujednačenu primjenu zakonskih ovlaštenja.
MUP HNK, ZHK, BPK i K10 nisu proveli nijednu mjeru u posmatranom periodu.
Na osnovu ovih podataka zaključuje se da postoji potpuna neujednačenost u primjeni zakonskih mjera – od naplate kazni do oduzimanja vozila, te da mnogi kantoni ne koriste dostupne zakonske instrumente, ni kada je riječ o naplati kazni ni kada je riječ o sankcionisanju višestrukih prekršilaca.
Revizija je utvrdila i ozbiljne nedostatke u zakonodavnom okviru. Postojeće zakonske odredbe nisu usklađene sa savremenim izazovima, a podzakonski akti često nedostaju ili se ne primjenjuju dosljedno. To dovodi do različitih praksi u kantonima, što dodatno narušava pravnu sigurnost i jednakost građana pred zakonom.
Preporuke revizora su digitalizacija, bolja koordinacija i oštriji nadzor, a kako bi se sistem unaprijedio, Ured za reviziju predlaže:
– Uspostavljanje jedinstvenog, digitalnog informacionog sistema koji bi povezivao sve relevantne institucije u realnom vremenu.
– Poboljšanje međuinstitucionalne saradnje, uz jasno definirane nadležnosti i protokole za razmjenu podataka.
– Reformu zakonodavnog okvira, uključujući usklađivanje zakona o prekršajima sa praksom i potrebama na terenu.
– Uvođenje mjera za efikasnu naplatu kazni, uključujući aktivniju ulogu Poreske uprave i korištenje prisilnih instrumenata.
– Jačanje internih kontrola i analiza, kako bi se identificirali problemi i sprečile ponovne greške u postupanju.