Od domaćih vlasti često čujemo kako su svi za evropski put. Taj nam put traje već dvadeset godina, a vrlo malo smo prešli. Evropska unija nam je progledala korz prste kad su nam dali status kandidata i uslovno otvaranje pregovora. Umjesto primjene pravila i standarda EU, život prosječnog građanina naše zemlje je daleko ispod evropskih standarda.
Evropski put… krilatica političara u koju stane izgovor za skoro sve, pa i za posvećenost boljitku bh. građana. Na putu naše zemlje do ulaska u Evropsku uniju lagano tapkamo, uz male pomake, ali smo u suštini i dalje kilometrima daleko. Dakle, dok čekamo da postanemo dio evropske porodice, zavirimo malo kakvo je stanje na bh. putu
– Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za novembar ove godine iznosi 3.107 KM. Upoređujujući taj iznos sa prosječnom platom u zadnjim mjesecima, vidno je da prosječna plata ne pokriva ni polovinu potrošačke korpe.
– Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za septembar 2024. iznosila je 1.369,00 KM
– Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u oktobru 2024. godine iznosila je 1.420 KM.
Dok jedni na bh. putu svakodnevno igraju životnu igru, preživjeti do sutra usklađeno sa cijenama, drugi pokušavaju ostvariti bolju sadašnjost i budućnost u inostranstvu. Ipak, bar prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ni tamo više ne cvjetaju ruže. Konkretno donosimo podatke za Sloveniju i Njemačku.
“Šta je razlog za Sloveniju? Razlog je što je ekonomska situacija takva da više industrijski rad nije na nivou kao što je bio prethodnih godina. Samim tim, treba im manje radne snage. Što se tiče Njemačke, tu su tek brojevi još viši. Taj trend pada broja posredovanja u Njemačkoj nije već dvije godine, ovo je već četvrta godina da je nastavak tog trenda”, kaže portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
Potražili smo i odgovore, postoji li ekonomska injekcija koja će zaustaviti i ograničiti rast cijena, kako to utiče na drušvo i da li sve to dopire do donosilaca odluka koji treba da čuju i donesu odluke za dobrobit svih.
“Radimo ad hoc neke mjere i onda čekamo kakav će rezultat te mjere dati, da bismo sve te aktivnosti sveli na ono što je najbenignije, a to je da li ćemo imati prostor za pušenje u objektima ili ćemo raditi nedjeljom ili nećemo raditi. Nama nedostaje dobro razrađen sistem rezervi svih ključnih proizvoda”, navodi ekonomist prof. dr Željko Rička.
“Mi vidimo koliko je dogovor daleko od ovih političkih elita. Može da postoji surevnjivost između pojedinih političara i nekakva netrpeljivost, ali i nekakav strateški opšti interes Bosne i Hercegovine mora tu vrijednosnu notu da ima, mora da pokaže vrijednosnu notu koja podrazumjeva sve ono što je Evropa”, smatra sociolog prof. dr Srđan Vukadinović.
Naši sagovornici podsjećaju da Evropa nije EU, nije briselska administracija, već civilizacijski tok, a da bi se bh. put spojio sa EU putem potrebno je zamijeniti političke monologe iskrenim dijalogom.