Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani su u ozračju sumnji u regularnost i optužbi za izbornu krađu. Iako se još uvijek čeka konačna potvrda rezultata od strane Centralne izborne komisije (CIK), već sada se u javnosti čuju tvrdnje o ozbiljnim nepravilnostima. Mnogi kritičari ističu kako nedavne izmjene Izbornog zakona nisu dovele do željenih poboljšanja transparentnosti, a dio njih smatra da je problematično čak i korištenje modernih tehnologija, poput skenera, jer “krade se i na skenerima”.
U samom procesu izbora zabilježen je niz nepravilnosti. Prema izvješćima s terena, nedostatak izbornog materijala na biračkim mjestima i upotreba mobilnih telefona predstavljali su najčešće probleme. Ipak, prema riječima jednog od naših sugovornika, postoji značajan napredak u radu biračkih odbora, te se nepravilnosti brzo prepoznaju i rješavaju.
Srđan Ostojić, predstavnik Koalicije “Pod lupom”, smatra kako je ključno iz ovih izbora izvući veću ulogu promatrača. “Zabilježeno je čak četiri puta više pritužbi na rad biračkih odbora nego na prethodnim izborima, i to zahvaljujući promatračima, kako stranačkim, tako i nestranačkim”, navodi Ostojić.
Izmjene Izbornog zakona BiH, koje su nametnute svega dva mjeseca prije izbora, trebale su unaprijediti izbornu transparentnost. Međutim, stručnjaci iz Transparency International BiH ističu kako taj rok nije bio dovoljan. Uredbe su, kako tvrde, dobro napisane, ali loše interpretirane i sprovedene, što je rezultiralo time da izborni proces nije značajno unaprijeđen.
Jedna od rijetkih pozitivnih strana koju ističu jest smanjenje mogućnosti za preuranjenu kampanju, no i tu postoji problem. “Stranke koje nisu na vlasti našle su se u nepovoljnom položaju, jer su vladajuće stranke zloupotrebljavale javne resurse za svoju promociju,” objašnjava Damjan Ožegović iz TI BiH.
Jedna od novina koja je uvedena na ovim izborima je upotreba skenera na pojedinim biračkim mjestima. Skeneri omogućavaju biometrijsku provjeru birača i prenos rezultata internetom, a postavljeni su probno u deset općina. Iako se sustav pokazao učinkovitim, postoje određene prepreke, među kojima je visoka cijena implementacije ove tehnologije.
Predstavnici Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH slažu se da je uvođenje skenera donijelo određeni napredak, ali dodaju kako tehnologija sama po sebi nije dovoljna. “Oprema je radila kako je trebala, no politička volja za provedbu izbornih reformi ključna je za daljnji napredak,” istaknuto je iz Agencije.
Jedan od najvećih izazova u Bosni i Hercegovini ostaje povjerenje glasača u izborni proces. S trenutnom izlaznošću od jedva 48%, jasno je da su potrebne dodatne mjere kako bi se povjerenje vratilo. Transparentniji izborni proces zasigurno bi doprinio većem odazivu birača, a time i kvalitetnijem izboru.
Iako su lokalni izbori u BiH donijeli određene tehnološke i proceduralne novosti, mnogi smatraju da su potrebne dublje političke i institucionalne reforme kako bi se osigurao pošten i transparentan izborni proces. Bez političke volje i odgovornosti, sumnje u krađu i nepravilnosti nastavit će pratiti izbore, a povjerenje građana ostaje narušeno.