Usklađivanje viznog režima sa Evropskom unijom predstavljeno je nedavno kao novi uslov za učešće Bosne i Hercegovine u planu rasta. To je uz već poznate neusaglašene tačke programa reformi, treći uslov koji naša zemlja u najkraćem roku mora da ispuni. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja nema usklađen i prihvaćen program reformi koji omogućuje pristup finansijskom instrumentu vrijednom šest milijardi Eura za Zapadni Balkan.
Evropska komisija prošle je godine u izvještaju o napretku BiH stavila do znanja da postaje sve neprihvatljivija neusklađenost sa viznom politikom EU. Spomenuta je čak i mogućnost suspenzije bezviznog režima. U posljednjih mjesec dana u Briselu su, kako saznajemo, intenzivirani napori da zemlje Zapadnog Balkana predstave plan usaglašavanja vizne politike kroz uslove za plan rasta. Javno je to obznanjeno prije nekoliko dana u komentaru o Bosni i Hercegovini.
Jan Gert Kopman, generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju EK
Sporne tačke su one da nam je za usklađivanje viza još uvijek potreban doprinos zemlje. To je nešto što je potrebno u svim reformskim programima gdje nema 100% usklađenosti. To je pitanje jednakog tretmana. Ne možemo dopustiti da se jedna zemlja tretira drugačije u tom pogledu. A tu su i dvije specifične tačke o kojima smo raspravljali već neko vrijeme, a koje su, doduše, povezane sa specifičnim institucionalnim uređenjem zemlje.
Iz javnih istupa BH zvaničnika je evidentno da je i za njih ovo bilo iznenađenje nakon što su fokus na rješavanje preostala dva neusaglašena pitanja datirali odmah nakon lokalnih izbora. Riječ je o reformi Ustavnog suda i entitetskom vetu u Vijeću za državnu pomoć.
Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH
Ove tri teme koje imamo do kraja, iako mi nije jasno ovo oko viznog usklađivanja jer smo u tome osim Sjeverne Makedonije zaista puno bolji od svih zemalja i to ne bi smio biti uslov BiH a drugima ne.
Neočekivano je i neuviđavno da Evropska komisija izlazi sa novim zahtjevom u završnici usaglašavanja reformske agende za plan rasta, kaže nam Srđan Blagovčanin.
Srđan Blagovčanin, predsjednik UO TI BiH
Posebno je neuviđavno imajući u vidu činjenicu da je to pitanje duboko polarizirajuće za BiH prilike i jako je teško očekivati da će u tako kratkom roku institucije BiH uspjeti usaglasiti i odgovoriti na zahtjev EU.
Bosna i Hercegovina neusaglašenu viznu politiku u odnosu na evropsku ima sa osam zemalja. Najspornije bi mogle biti promjene vizne politike iz jedne perspektive prema Turskoj, a iz druge prema Rusiji i Kini. Šanse za usaglašavanje programa reformi leže u razuvjeravanju vlasti RS da mogu izbjeći ukidanje entitetskog veta na državnu pomoć jer je riječ o dijelu pravne stečevine EU u odnosu na koju neće biti spuštanja kriterijuma, kaže Blagovčanin. Teško je, kaže, razumjeti i blokadu reforme Ustavnog suda.
Srđan Blagovčanin, predsjednik UO TI BiH
Upravo je RS tražila da se reformiše Ustavni sud, a u mjeri koja je sadržana u reformskoj agendi se ni na koji način ne prejudicira kakvo će biti konačno rješenje kada je u pitanju Ustavni sud već stoji da će se riješiti pitanje Ustavnog suda uključujući status i prisustvo međunarodnih sudija.
U Evropskoj komisiji s nadom gledaju u 7. oktobar, dan nakon lokalnih izbora, poslije kojeg očekuju konkretne korake BH vlasti.