Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim zastojima u procesu evropskih integracija, dok politička neslaganja unutar države ometaju usaglašavanje ključnih reformi potrebnih za ostvarivanje finansijske pomoći iz Evropske unije. Ovaj program, nazvan Plan rasta za Zapadni Balkan, predviđa šest milijardi eura za ekonomske reforme i razvoj regije do 2027. godine.
Zbog neusaglašavanja oko programa reformi, Bosna i Hercegovina je već propustila prvu tranšu od 70 miliona eura. Vlasti na svim nivoima malo su uradile kako bi riješile sporna pitanja, a ključni problem leži u neslaganju između entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, izjavila je kako se nada da će razum prevladati i da će se naći rješenja koja su od zajedničkog interesa. Međutim, političke tenzije i dalje otežavaju proces. SNSD, vodeća stranka iz Republike Srpske, izrazila je zabrinutost da bi integracijski procesi mogli biti zloupotrijebljeni za centralizaciju vlasti, što je prema njihovom mišljenju neprihvatljivo.
S druge strane, iz Naše stranke naglašavaju kako bi bilo neprikladno da BiH, kao domaćin predstojeće regionalne konferencije u Sarajevu, bude jedina zemlja koja nije poslala program reformi u Brisel. Lider ove stranke, Predrag Kojović, pozvao je Krišto da pokaže liderstvo i uputi program reformi kako bi se izbjegla daljnja blokada.
Oni koji se protive Nacrtu programa reformi, prema riječima HDZ-a BiH, štete svim građanima Bosne i Hercegovine. Marinko Čavara iz HDZ-a BiH naglašava važnost dijaloga i konsenzusa, ističući da je ključ za napredak više razgovora i razumijevanja.
U međuvremenu, Borjana Krišto najavila je svoj put u Brisel, gdje će prisustvovati sastanku lidera Zapadnog Balkana na poziv predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lejen. Međutim, na ovaj sastanak neće ponijeti program reformi, što dodatno povećava zabrinutost oko budućnosti BiH u evropskim integracijama.