23.06.2024.
HomeNovostiZakon o agentima 'disciplinuje' novinare u Republici Srpskoj i prije usvajanja

Zakon o agentima ‘disciplinuje’ novinare u Republici Srpskoj i prije usvajanja

Psovke, vrijeđanje i prijetnje. To je prije šest godina novinarki Milanki Kovačević uputio sugrađanin iz Gacka, u to vrijeme osoba sa policijske potjernice.

Milanka je novinarka i urednica portala “Direkt” u Gacku, opštini na jugoistoku Bosne i Hercegovine (BiH) u kojoj živi oko 10.000 stanovnika.

U jednoj banci u Gacku joj je Zelenović prijetio i psovao, nezadovoljan njenim izvještavanjem o presudi, kojom je ranije osuđen na tri godine zatvora, i o tome da je lice sa potjernice viđeno na ulicama grada.

U međuvremenu je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske povuklo potjernicu za napadačem na novinarku.

“Najgore od svega je što sam osjetila da nemam nikakvu zaštitu države i sistema. Trebalo je godinu dana da slučaj bude na sudu, a na kraju je kažnjen novčano sa 350 evra”, kaže Milanka u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom pred 3. maj, koji se obilježava kao Svjetski dan slobode medija.

Milanka Kovačević, novinarka i urednica portala Direkt iz Gacka.
Milanka Kovačević, novinarka i urednica portala Direkt iz Gacka.

Ova novinarka često piše o teškim temama, poput zagađenja iz lokalne termoelektrane, te nepotizmu i korupciju u ovom gradiću.

Kaže da joj teško pada i kada osobe, o kojima piše argumentovano, uzvraćaju putem društvenih mreža “vrijeđanjem i pokušajima diskreditovanja na ličnom nivou”.

“Novinari i novinarke rade svoj posao na vlastitu odgovornost. Mi svakog 3. maja možemo samo da lamentiramo nad svojom sudbinom, jer se stari problemi koje imamo ne smanjuju, a novi se pojavljuju”, kaže Milanka.

U opštini Gacko na vlasti je Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska koji nerjetko javno vrijeđa i prijeti novinarima.

Stari i novi problemi novinara

Jedna od meta napada Milorada Dodika je bila i Tijana Milinković, novinarka BN televizije iz Bijeljine, grada na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.

Ovaj proruski političar je na konferenciji za novinare iznio salvu uvreda na njen račun, nazivajući je “izdajnikom i stranim plaćenikom”.

To je, kaže, nije uplašilo, već u njoj probudilo inat.

“Ja sam nastavila da radim još bolje i još više”, kaže Tijana za RSE.

Tijana Milinković, novinarka BN televizije iz Bijeljine.
Tijana Milinković, novinarka BN televizije iz Bijeljine.

Novinari BN televizije su često na udaru predstavnika vlasti u Republici Srpskoj, zbog kritičkog izvještavanja o njihovom radu.

Tijana navodi i da nov zakon, koji je usvojen u Republici Srpskoij, ne ide u korist medija i novinara.

Naime, Zakon o kriminalizaciji klevete je u bh. entitetu Republika Srpska (RS) stupio na snagu u julu 2023. godine, uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavlja “udar na slobodu mišljenja i govora, te korak ka uvođenju cenzure”.

U RS-u je u formi prijedloga upućen Narodnoj skupštini ovog entiteta i zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznat kao “zakon o stranim agentima”. Ured Visokog predstavnika (OHR) u BiH je naveo da ovaj zakon ima “za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva”.

“Vidi se već odstupanje i neka bojazan prilikom objavljivanja tekstova i informacija. Došlo je do autocenzure u jednom broju portala i medija a to je, ja mislim, i bila poenta i krajnji cilj ovog zakona”, ističe novinarka Tijana Milinković.

Snežana Mitrović, novinarka televizije N1 kaže za RSE kako su medijske slobode bile ugrožene i prije donošenja novih, represivnih zakona.

Snežana Mitrović, novinarka Televizije N1.
Snežana Mitrović, novinarka Televizije N1.

Prema njenim riječima, vlast RS-a često televizijsku kuću u kojoj radi naziva zapadnim, američkim, antisrpskim medijem. To, kaže ona, stavlja mete na čelo novinarima koji rade za N1.

“Mislim da to jeste prošle godine doživjelo kulminaciju i da je stanje gore nego proteklih deset godina. Vjerujem da su novinari pod posebnom lupom i da su prilično ugroženi, odnosno da je njihov rad otežan u BiH”, kaže ona.

Prisjeća se da je počela raditi kao novinarka prije 20 godina i kaže da joj taj period danas djeluje kao “oaza slobode i istraživačkog novinarstva” u poređenju sa današnjim stanjem.

“Ako ne mogu kritikom ili napadima na medij da utiču na njegovu uređivačku politiku, ili slome kritičku oštricu, političari se odlučuju na osnivanje medija pod svojom kontrolom, koji su im zapravo oružje za političke borbe”, zaključuje ona.

Šta kaže Evropska federacija novinara?

“Medijske slobode u Bosni i Hercegovini se bore za opstanak”. Tako glasi naslov izvještaja koji je Evropska federacija novinara predstavila krajem januara ove godine.

Predvođene organizacijom “Brzi odgovor za slobodu medija”, predstavnici sedam partnerskih organizacija su posjetili BiH krajem oktobra prošle godine, kako bi stekli jasniju sliku o slobodi medija.

U izvještaju je navedeno da su medijske slobode u Bosni i Hercegovini “dramatično ugrožene”, te da novinari i mediji rade “pod pritiskom”, naročito u entitetu Republika Srpska.

Među članovima tima koji je posjetio BiH je bila i Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara, koja okuplja oko 320.000 novinara.

“U današnji vrijeme su novinari i novinarke u BiH meta i populističnih napada političara, i meta običnih ljudi, koje političari na taj način ohrabre za takve napade. Neki od novinara i novinarki su i meta fizičkih prijetnji, online napada, a onda imamo i taj bunt zakona kojima žele otežati naš rad”, kaže ona.

Ističe i da je na Svjetski dana slobode medija važno naglasiti tu ulogu i obavezu svih sudionika društva da učine sve kako bi podržali i zaštitili profesionalno i kvalitetno novinarstvo.

Podaci o napadima na novinare u BiH

U izvještaju Evropske komisije o BiH za 2023. godinu, navodi se da je zemlja “nazadovala u pogledu garantovanja slobode izražavanja i slobode medija”.

Navodi se da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima.

“Polarizirana politička klima, stalni verbalni napadi i nacionalistička retorika stvorili su neprijateljsko okruženje za slobodu medija. Visoki političari su nastavili sa javnim napadima i omalovažavanjem novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena”, navodi se u izvještaju.

Vlasti BiH i dalje umanjuju važnost ovog pitanja, a institucionalne mjere su slabe. Ne prikupljaju se zvanični podaci o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike, kao ni o sudskom procesuiranju takvih napada i prijetnji, stoji u izvještaju.

Tokom prva četiri mjeseca 2024. godine, šesnaest novinara i novinarki je prijavilo da su napadnuti, pokazuju podaci Udruženja novinara BiH. Vrste napada su se kretale od verbalnog, preko prijetnje, pa do fizičkog napada, navode u ovom udruženju.

Nedeljko Dukić je u novembru 2020 godine u Okružnom sudu u Banjaluci osuđen na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva novinara BN televizije Vladimira Kovačevića. Godinu dana ranije je takođe na četiri godine zatvora osuđen i njegov saučesnik Marko Čolić.

Inače, jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini je među 14 reformskih prioriteta koje je još 2019. godine definisala Evropska komisija kako bi se ubrzao put ka članstvu u Evropskoj uniji.

Pišu: Ermin Zatega i Gojko Veselinović / RFE

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti