23.04.2024.
HomeSvijetRamazan u Gazi

Ramazan u Gazi

Prije početka svetog mjeseca Ramazana, ulice starog grada u istočnom Jerusalimu su tiše nego obično. Za razliku od prethodnih godina, nema svečanih ramazanskih svjetala koja obasjavaju uske uličice. Vlada mračno raspoloženje s osjećajem neodlučnosti o tome kako će se odvijati sveti mjesec posta i molitve.

“Ne osjećamo Ramazan. Rat u Gazi svima je na umu,” kaže Um Ammar, hodajući ulicom Al-Wad, jednom od glavnih saobraćajnica drevnog grada. Prema navodima Ministarstva zdravstva, kojim upravlja Hamas, oko 31.000 ljudi je poginulo, a humanitarne organizacije upozoravaju na prijeteću glad.

“Ovdje ćemo imati iftar. Ali, ima puno ljudi koji neće moći ništa jesti jer u Gazi nema hrane,” kaže Ammar misleći na obrok kojim se prekida post pri zalasku sunca. „Ovo nije Ramazan, više liči na osmine za pokoj duše”.

Hašem Taha je vlasnik prodavnice začina u ulici Al-Wad. “Jerusalim je vrlo tužan. Ljudi u Gazi su naša rodbina, oni su nam porodica i jako smo pogođeni onim što se tamo događa,” kaže Taha.

Stanovnici se nadaju da će Ramazan proći u miru

Džamija Al-Aksa jedno je od najsvetijih mjesta za muslimane. Za Jevreje je ovo područje poznato kao Brdo hrama.
Džamija Al-Aksa jedno je od najsvetijih mjesta za muslimane. Za Jevreje je ovo područje poznato kao Brdo hrama.Foto: Tania Kraemer/DW

Vlasnici prodavnica i stanovnici ovog naselja godinama gledaju napetosti i nasilje između izraelske granične policije i Palestinaca. Većina se nada da će relativna tišina u Jerusalimu prevladati tokom ramazana.

Ove godine rat u Gazi, koji je počeo nakon što su Hamasovi militanti 7. oktobra ubili 1.200 ljudi na jugu Izraela i uzeli više od 240 talaca, baca mračnu sjenu na Ramazan.

U prošlosti su tenzije bile usredsređene oko kompleksa džamije Al-Aksa, poznatog muslimanima kao Haram al-Sharif, a Jevrejima kao Brdo hrama.

Tačka žarišta: džamija Al-Aksa

Tokom ramazana, stotine hiljada muslimana se okupljaju da se mole na velikom trgu ispred džamije Al-Aksa. Pokušaji Izraela da Palestincima uvedu starosna ograničenja ulaska u sveto mjesto, koje je sveto za muslimane i Jevreje, često su doveli do sukoba ili eskalacije između policijskih snaga i vjernika.

Ali bilo je i scena napetosti i nasilja u drugim dijelovima istočnog Jerusalima koji je anektirao Izrael, posebno oko kapije Damaska i njenog trga — jedne od glavnih kapija koje vode u Stari grad — dok je policija sprječavala mlade palestinske stanovnike da se okupe na stepenicama tokom ramazanskih večeri. Još uvijek je nejasno hoće li Palestinci sa okupirane Zapadne obale moći ući u Jerusalim.

Hamas – kojeg Izrael, SAD, EU, Njemačka i druge zemlje označavaju kao terorističku organizaciju – također je nastojao iskoristiti važnost svetog mjesta za Palestince i muslimane širom svijeta. Prošle sedmice je lider Hamasa Ismail Haniyeh u televizijskom govoru pozvao Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali da prvog dana mjeseca ramazana marširaju do džamije Al-Aksa.

Ramazanska trpezaove godine neće biti bogata
Ramazanska trpezaove godine neće biti bogataFoto: Tania Kraemer/DW

Izraelska vlada je u utorak (5.3.2024) saopštila da u ovom trenutku neće uvoditi nikakva nova ograničenja. “Tokom prve sedmice Ramazana, vjernicima će biti dozvoljeno da uđu na Brdo hrama u broju koji je sličan prethodnim godinama”, navodi se u saopšenju koje je objavio kabinet premijera.

U saopštenju se dalje navodi da će se “sprovoditi sedmična procjena sigurnosnih aspekata”. Krajnje desničarski članovi izraelskog kabineta pozvali su na stroga ograničenja za Palestince tokom Ramazana.

Hoće li pristup Al-Aksi ostati otvoren?

Vjerski zvaničnici pozdravili su odluku vlade. “Veoma smo sretni što su u ovom blagoslovljenom mjesecu muslimanima počele biti jasne stvari u vezi sa otvaranjem vrata džamije Al-Aksa za sve posjetioce bez starosnog ograničenja”, rekao je za DW šeik Azzam al-Khatib.

On je direktor tijela odgovornog za implementaciju jordanskog starateljstva nad islamskim i kršćanskim svetim mjestima u Jerusalemu i šire.

“Naš cilj je da tamo obavljamo molitve i da u potpunoj tišini i spokoju dođemo do džamije i iz nje izađemo”, kaže Azzam al-Khatib.

Početak Ramazana je također određen kao svojevrsni rok za nedavne napore američkih, katarskih i egipatskih posrednika da posreduju u sklapanju novog sporazuma o taocima i privremenom prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Međutim, sporazum o oslobađanju 134 izraelska taoca, za koje se vjeruje da ih još uvijek drži Hamas, ostaje nedostižan.

U Gazi su postojale nade da će prekid vatre, čak i privremeni, donijeti malo predaha. Barem bi bilo manje straha i tjeskobe, rekao je Nour Al-Muzaini za DW. Ovaj 36-godišnjak je u posljednjih šest mjeseci boravio – od grada Gaze do Khan Younisa, a zatim do pograničnog grada Rafaha.

“U ramazanu poštujemo rituale koji su sastavni dio našeg normalnog života, kao što su prekid posta i molitva. To je mjesec milosti i oprosta, ali teško je to praktikovati kada ste raseljeni”, kaže Al-Muzaini.

Tmuran Ramazan

Grupa ljudi se gura ispred kazana iz kojeg se dijeli hrana. U rukama imaju šerpe. Posebno upečatljiv je pogled malog dječaka koji u ruci drži šerpu dok se gura sa ostalim.
Međunarodne humanitarne organizacije upozorile su na glad, posebno u sjevernoj Gazi.Foto: Mohammed Salem/REUTERS

Tamer Abu Kwaik najviše brine za svoju djecu. On i njegova porodica sada žive u šatoru u Rafi. Ramazan je, kaže Abu Kwaik, uvijek bio posebno vrijeme za porodicu.

“U danima prije rata djeci smo pravili lijepu atmosferu. Ali sada, usred rata, dajemo sve od sebe da im izmamimo osmijehe na lica. Međutim, dok ukrašavam šator shvatam da neće biti tako sjajno kao što je bilo”, kaže Kwaik.

Posebno je teško izaći na kraj sa neizvjesnošću. “Pokušavamo se psihički izboriti s ovom krizom, nadajući se da će se rat uskoro završiti i da će doći do prekida vatre kako bismo se mogli vratiti kući”, rekao je Abu Kwaik. “Moja kuća je srušena. Često se pitam šta ću raditi kada se rat završi.”

Ako se ne postigne novi sporazum o taocima, Izrael je rekao da će proširiti svoju kopnenu operaciju na Rafah, gdje se procjenjuje da trenutno traži sklonište oko 1,4 miliona raseljenih Palestinaca.

Premijer Benjamin Netanyahu ponovio je da će “IDF (Izraelske odbrambene snage) nastaviti djelovati protiv svih Hamasovih bataljona širom pojasa — a to uključuje Rafah, posljednje uporište Hamasa.

Piše: Tania Krämer / DW

Reklamni prostor

Ovdje može biti vaša reklama. animacija / logo / tekst

Posljednje vijesti