Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, u našu zemlju je prošle godine uvezeno pet hiljada tona polovnog tekstila. Trend kupovine polovne, nošene odjeće, poznat kao triftanje je u porastu zbog jeftinijih cijena, ali sada sve češće, među mladima, zbog zaštite životne sredine i unikatnosti odijevanja.
Zeničanka Ilhana, studentica mašinstva, redovni je gost u radnjama polovne odjeće. Kupovinom ovdje, odnosno triftanjem, osim što gradi svoj jedinstven stil i štedi, umnogome štiti i okoliš.
“Velike kompanije koje proizvode odjeću su zadužene za emisiju više Co2 u vazduhu nego cijeli avionski saobraćaj u cijelom svijetu, tako da mi je drago da se mladi ljudi sve više okreću ovom triftanju. Mogu pronaći jako unikante komade kojima gradim sopstveni stil, a koji opet izgledaju dosta skupo, iako su bili plaćeni dosta, dosta manje nego u prodavnicama brze mode”, kaže Ilhana Bakunić, studentica.
Prema podacima Evropskog parlamenta, pojavom trenda jednosezonske mode, Evropljani godišnje kupuju gotovo 26 kg tekstila, dok bacaju oko 11 kg. S druge strane, podatak da je za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno otprilike 2.700 litara pitke vode, ovu industriju čini jednim od glavnih zagađivača vode. Iz tog razloga triftanje je mlađoj generaciji sve prihvatljvije kao bunt protiv potrošačkog društva.
“Tu gramzivost, pohlepa za novcem gdje možeš da kažeš ‘ja odoh da kupim Ninu Riči ili Guči’ i tako dalje, i da budi to moj socijalni status, oni već imaju dovoljno socijalne statuse na Tviteru, na Tik-toku i tako dalje, da njima taj objektivni socijalni status ne treba. Socijalni status, svoj personalni, intelektualni, umjetnički, oni grade na društvenim mrežama”, smatra sociolog Sead Pašić.
“Radije bih otišla u second hand i kupila neku majicu koja košta manje, a vjerovatno je unikatnija u odnosu na neke majice u drugim radnjama, odakle djevojke izlaze sve isto obučene”, ističe Amina Šišić.
Prema podacima uprave za indikretno oporezivanje BiH, samo u prošloj godini je u BiH uvezeno pet hiljada tona polovnog tekstila, u vrijednosti 13 miliona maraka. Kako se brojka iz godine u godinu povećava, dovoljno govori koliko je ovo tržište postalo veliko.
Trend triftanja humanitarno udruženje iz Zenice koristi da pomogne drugima. Putem online platformi doniranu odjeću sada prodaju i tako skupljaju novac za liječenje drugih.
“Dosta ljudi želi da pomogne, ali ima izuzetno niska primanja. Na taj način dođe do neke super jakne za neki minimalni iznos. Lajvovi su izuzetno praćeni, više stotina žena zna bit, odnosno i muškaraca, ali većinom su to žene, dosta njih rezerviše, preuzima, neko uplati na račun… Često se dešava da su to puno veće cifre nego što u suštini ta roba vrijedi”, ističe Džemila Telalović, koordinatorica Udruženja “Hrabro Srce”, Zenica.
Iako prema ovom trendu i danas mnogi imaju predrasude, Ilhana ističe da se na ovaj način, kada se idealni komad mora naći među mnoštvom drugih, odjeća više cijeni, kao i rad onih koji tu odjeću kroje.